ISPITIVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE

KOLIKO SU HRVATSKE BANKE OTPORNE NA ŠOKOVE? Evo što bi se dogodilo kad bi došlo do crnog scenarija

zagreb, 160404banka placanje novac ilustracijakreditkamatesalterfoto: hrvoje dominic-desk-
 CROPIX

ZAGREB - Provedeno ispitivanje otpornosti bankarskog sektora u Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2015. godine pokazuje da su amortizeri banaka stvoreni u prethodnom razdoblju i nadalje dostatni na agregatnoj razini i u slučaju pojave malo vjerojatnih, ali mogućih, nepovoljnih makroekonomskih šokova.

Ova ocjena i rezultati istraživanja izneseni su u najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke "Financijska stabilnost", a ispitivanje otpornosti banaka provedeno je u dva scenarija - najvjerojatnijem temeljnom i malo vjerojatnom, ali ipak mogućem, šok scenariju.

Najvjerojatniji, temeljni scenarij, podrazumijeva prestanak negativnih trendova u gospodarskoj aktivnosti, ali i dalje izostanak snažnijeg ekonomskog rasta, pri čemu bi realni BDP u ovoj godini pao za 0,2 posto, a tečaj kune prema euru i nadalje bi ostao relativno stabilan. Malo povoljnija kretanja u temeljnom scenariju očekuju se za 2015., kada bi realni BDP porastao za 0,4 posto, a tečaj ostao stabilan.

Šok scenarij pak, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja prosječni pad realnog BDP-a od 1,8 posto u ovoj te 3,4 posto u 2015. godini. U takvom se scenariju pretpostavlja pooštravanje recesije u eurozoni i pogoršanje uvjeta financiranja za banke kao i jednokratna deprecijacija kune za 10 posto krajem 2014., pri čemu bi odnos eura i švicarskog franka bio poput onog u temeljnom scenariju.

U temeljnom scenariju, navode iz HNB-a, udio loših u ukupnim kreditima mogao bi porasti sa 16,1 posto, koliko je iznosio na kraju ožujka ove godine, na oko 18 posto na kraju 2014. i 20,5 posto koncem iduće godine.

U šok scenariju pak došlo bi do snažnijeg porasta udjela loših kredita koji bi iznosio oko 22 posto i 33 posto.

Udio loših korporativnih kredita, koji je u ožujku ove godine iznosio 28,6 posto, u temeljnom bi scenariju porastao na oko 33 posto i 38 posto krajem 2014. i 2015., a u šok-scenariju na oko 39,5 posto i 63 posto u istom razdoblju.

Kućanstva bi istodobno zabilježila znatno sporije promjene udjela loših kredita pa bi udio loših potrošačkih kredita, koji je na kraju ožujka iznosio 13,9 posto, na kraju 2014. i 2015. dosegnuo oko 15,5 posto i 17 posto u temeljnom, odnosno oko 16,5 i 21 posto u šok scenariju.

Pritom bi udio loših stambenih kredita, koje je dosad karakterizirao relativno mali udio loših kredita (8,3 posto), umjereno porastao - na oko 9 posto i 9,5 posto u temeljnom i te oko 12,5 i 17 posto u šok-scenariju.

Međutim, napominju analitičari središnje banke, u stvarnosti bi udjeli loših stambenih kredita mogli biti niži, jer modelska ocjena ne uzima u obzir kamatne stope koje su Zakonom o potrošačkom kreditiranju znatno smanjene za dužnike čiji su stambeni krediti vezani uz švicarski franak.

Nakon nastavka negativnog trenda (koji traje od 2011.) u 2014., neto prihod banaka u temeljnom scenariju zabilježio bi blagi pad u 2015. od oko 1 posto.

U šok-scenariju tijekom iduće godine neto prihod banaka zabilježio bi pad od oko 23 posto, pod utjecajem likvidnosnih pritisaka, rasta cijene izvora sredstava te intenziviranja procesa gubitka prihodne snage banaka.

Pod pretpostavkom da se sva ostvarena dobit zadrži, stopa adekvatnosti kapitala sektora u temeljnom bi scenariju porasla za 0,8 postotnih bodova na kraju 2014. godine odnosno za 1,4 postotna boda na kraju 2015. godine, u odnosu na prosinac 2013. godine.

U odnosu na temeljni scenarij, u šok-scenariju, uz niži projicirani neto prihod, dodatno raste trošak ispravaka vrijednosti kredita pod utjecajem znatnijeg pada BDP-a, ali i promjene tečaja koja aktivira valutno inducirani kreditni rizik, napominju analitičari HNB-a.

Navode kako bi stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sektora u tom scenariju bila smanjena za 2,1 postotni bod tijekom 2014. godine te za još 3,8 postotnih bodova u 2015. te bi na kraju 2015. za oko 7,3 postotna boda bila niža nego u temeljnom scenariju, pri čemu se potencijalna deprecijacija kune pojavljuje kao najvažniji činitelj pada adekvatnosti kapitala.

U tom bi scenariju, ne poduzmu li se dodatne mjere za jačanje kapitaliziranosti, do kraja 2015. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od 12 posto imalo devetnaest banaka, koje raspolažu s oko 37 posto imovine sektora. Deset banaka, koje raspolažu s malo manje od 5 posto imovine sektora, imale bi stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:32