‘SLAVONIJA JE BREND‘

Ivan Bogović: ‘Možda nekima čudno zvuči, ali ja sam lokalpatriot‘

Vlasnik hotela Art, direktor hotela i salaša Savus, kaže kako nikada nije razmatrao ulaganje ni u jednu drugu lokaciju

Ivan Bogović

 Danijel Soldo/Cropix/Cropix

Nakon tri propala pokušaja prodaje slavonskobrodskog hotela Art, koji je završio u stečaju, na četvrtoj dražbi kupio ga je Ivan Bogović, koji je ujedno direktor hotela Savus u Slavonskom Brodu te salaša Savus na obroncima Dilja. Obitelj Bogović, pored turističke djelatnosti, bavi se i upravljanjem zgradama, što je djelatnost tvrtke Đuro Đaković Stan u vlasništvu Antuna Bogovića. Dok je tvrtkom upravljao Antun Bogović, glavna djelatnost je bila upravljanje zgradama, a danas je dominantna djelatnost turistička, koju je u poslovanje uveo Antunov sin Ivan. Uspješnost poslovanja same obitelji čini i poznati odvjetnički ured koji je u vlasništvu odvjetnice Ana-Marije Bogović, Ivanove supruge.

S Ivanom Bogovićem razgovarali smo o projektima i planovima njegove tvrtke, ali i o perspektivi i stanju u kontinentalnom turizmu. Za Bogovića je ostanak svake obitelji u Slavoniji najveća vrijednost i temelj opstanka Slavonije.

Možete li nešto reći o vašem novom hotelu Art?

- Hotel sam kupio na natječaju koji je raspisao stečajni upravitelj. Preuređeni hotel Art svečano je otvoren između Božića i Nove godine a njegovo preuzimanje vrijedno je više od 930 tisuća eura. Hotel Art otvoren je 2013. godine i, nakon problema u poslovanju, završio je u stečaju. Preuzet je u kolovozu 2023., a potom je značajno investirano u njegovu obnovu. Hotel ima 2500 četvornih metara, 37 smještajnih jedinica i dva restorana, od kojih jedan ima 100 sjedećih mjesta a drugi 150. Ima i dvije kongresne dvorane, jedna je za 100 a druga za 50 osoba. Smješten je u središtu Slavonskog Broda. Ima moderno uređene sobe, wellness, vlastiti parking. Kategoriziran je s četiri zvjezdice. Sve u svemu, radi se o izvrsnom hotelu, koji čak ima ugrađene solarne panele. Uložili smo određena sredstva u njegovu rekonstrukciju. Nekoliko mjeseci smo radili gotovo danonoćno da bismo ga uredili i stavili u funkciju. Preuzimanjem ovog hotela ostvario sam svoju poslovnu viziju. Osim toga, stvorena su nova radna mjesta, što je jedino jamstvo da se naši sugrađani ne moraju iseljavati. U Slavoniji se može lijepo živjeti i raditi. Ovo je jako lijepo područje za život. Samo trebamo jedni druge podupirati, a ne raditi jedni protiv drugih.

Tko je bio njegov vlasnik do stečaja?

- Vlasnik hotela Art bio je odvjetnik Željko Rački. Stečaj je proglašen 2019. godine. Nisam planirao njegovo preuzimanje, nego sam akumulirao određena sredstva kako bih investirao u proširenje dosadašnje turističke ponude. Naime, 2020. godine sam u Slavonskom Brodu imao namjeru kupiti objekt za daljnji razvoj turističke djelatnosti. Imao sam i dogovoren kredit s poslovnom bankom, ali je onda izbila pandemija koja je poremetila sve moje planove. Odustao sam od te investicije i kupnje 2020., i to samo zbog više sile, odnosno pandemije covida-19, jer je sve bilo neizvjesno i nisam želio ugroziti postojeća radna mjesta radi moguće preinvestiranosti u godini koja je bila neizvjesna. Neizvjesno je bilo zbog pandemije za koju nismo znali što nosi i koliko će trajati, a svi znamo da je cijeli turistički sektor bio izvan funkcije. Nakon toga, prošle se godine ukazala prilika, tako da sam reaktivirao dogovor s tom istom poslovnom bankom i kupio sam hotel Art u stečaju, odnosno na dražbi, obnovili smo ga i, evo, započeli s radom.

image

Ivan Bogović

Danijel Soldo/Cropix/Cropix

Koliko ste zaposlili novih radnika?

- Zaposlili smo 15 novih radnika, a u planu nam je zaposliti još desetak novih djelatnika. U hotelu smo odlučili njegovati slavonsku gastronomsku tradiciju. Mi smo već u našim dosadašnjim projektima dokazali da to možemo i znamo. Samo nam je trebao veći prostor i pozicija da bismo pokazali što Slavonci mogu i znaju.

Vaša prva turistička investicija je hotel Savus. Kada je započeo s radom?

- Počeli smo ga graditi 2003. a dovršili 2006. godine. Otvoren je u listopadu 2006. godine. Hotel se nalazi na brodskom korzu. Na neki način Savus je pokretač hotelskog turizma u Slavonskom Brodu jer su do njegova otvaranja gosti spavali u pansionima i apartmanima. U Slavonskom Brodu nije uopće bilo hotela. Nije bilo nimalo jednostavno uspostaviti poslovanje jer, nakon cijene sobe u nekoj privatnoj kući koja je iznosila 15 do 20 eura, nije bilo lako pozicionirati se na tržištu s hotelom s četiri zvjezdice koji je sobu prodavao po, recimo, 80 eura. U Slavoniji se, možda više nego u ostalom dijelu Hrvatske, velika pozornost pridaje cijeni. Pogotovo u to vrijeme kada je naš hotel otvoren. Nije se toliko gledala kvaliteta ni ponuda.

Kako posluje Savus?

- Posluje dobro i pozitivno. Zadovoljni smo. Ima 15 smještajnih jedinica, restoran, gradsku kavanu. Savus je poput osječkog Waldingera, iločkog hotela Dunav, istaknuti hotelski brend u Slavoniji. Radi se o odličnim obiteljskim malim hotelima. Svi mi razvijamo autohtonu slavonsku priču. Nije nam lako, ali se borimo. Nismo konkurencija, nego partneri i prijatelji. Isto kao i naše kolege koji su uložili u male obiteljske hotele uz jadransku obalu.

Nekako nije logično da nije bilo hotela unatoč tome što su tu poslovale velike tvrtke poput Đure Đakovića, Oriolika... Zašto se nije ulagalo u hotele?

- Poslovala su dva hotela, izgrađena prije Drugog svjetskog rata, hoteli Park i Brod. Koliko su bili stari, govori podatak da je hotel Savus prvi hotel u Slavonskom Brodu koji je izgrađen nakon Drugog svjetskog rata. Nakon nas su još neki poduzetnici investirali u hotele i polako se počela mijenjati situacija. Dio njih, nažalost, nije uspio, tako da smo u konačnici ostali na tržištu mi s hotelom Savus i kolege s hotelom Central. Hotel Zovko je s četiri zvjezdice preokrenuo poslovanje tako da sada posluju kao pansion, a Art je otišao u stečaj.

Zašto niste investirali na Jadranu?

- Zato što je Slavonija brend. Od 2020. imam spreman kapital i ni u jednom trenu nisam razmatrao ulaganje ni u jednu drugu lokaciju nego samo u Slavoniju. Možda nekima čudno zvuči, ali ja sam lokalpatriot. Iskreno vjerujem u turistički potencijal Slavonije. Osim toga, vođenje hotela u Slavoniji nije nimalo jednostavan posao, i to ne možete raditi na daljinu. Morate biti svaki dan u hotelu da bi on kvalitetno funkcionirao. Ključno je pitanje kako ćete osigurati dovoljan broj gostiju kako bi vaši hoteli poslovali održivo? - Da, to je ključno za poslovanje i goste je teško dovesti u Slavoniju. Puno je lakše na Jadranu, gdje imate sunce i more kao trajan i važan adut. Agencije još nisu razvile ponudi dnevnih ili dvodnevnih izleta u Slavoniju. U Slavoniji se, osim nekoliko izuzetaka, nalaze mali objekti koji sami po sebi ne mogu konkurirati na tržištu. Ne mogu konkurirati velikim hotelima na Jadranu koji izvan sezone mogu spustiti cijenu na razinu koju mi ne možemo ponuditi. Ipak, svjedoci smo da se kvaliteta ponude u Slavoniji diže. Ima perioda u godini kada su svi kapaciteti u Slavoniji popunjeni i kada nedostaje kapaciteta. Primjerice, u vrijeme održavanja vinskih manifestacija, obilježavanja obljetnice pada Vukovara... Kad je proslava Martinja i Vincekova u Kutjevu, svi objekti u Slavonskom Brodu su popunjeni. Izvan toga sve funkcionira zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca. Dogovaraju se suradnje s nekim poduzetnicima i tako popunimo hotel, ali izostaje to da sustavno nudimo neki turistički proizvod. Toga u Slavoniji nemamo. Osobno sam dosta energije uložio u brendiranje destinacije i brendiranje nekih turističkih proizvoda.

image

Ivan Bogović i supruga Ana-Marija

Danijel Soldo/Cropix/Cropix

Kako privući goste u Slavoniju?

- Najprije mi unutar Slavonije moramo osmisliti proizvode. Moramo povezati sve ono što su naše prednosti i upakirati u jedinstven turistički proizvod. Nužno je legalizirati da se mogu prodavati domaći proizvodi jer je enogastronomija jedna od tih prednosti Slavonije. Dakle, treba poći od toga da se domaći proizvodi od malih dobavljača mogu prodavati u našim objektima i da ne nailazimo pri tome na desetke administrativnih prepreka. Tek potom možemo ići na spajanje modre i zelene Hrvatske. Najprije trebamo srediti stvari na mikrorazini, a potom napraviti veći iskorak i povezivati se s jadranskim destinacijama u nekakav zajednički turistički proizvod. Tek potom se možemo povezati na nacionalnoj, odnosno na makrorazini.

Gdje zapinje u povezivanju zelene i modre Hrvatske?

- Često čujemo o povezivanju Slavonije i Dalmacije, a nismo unutar Slavonije složili stvari kako treba. Kada ja budem imao proizvod u kojem je moj hotel, ponuda kutjevačkih vina, đakovačke ergele i katedrale te ponuda malih slavonskih proizvođača i kada budem prodao 20 izleta, tek onda mogu nekoj turističkoj grupi, koja će sletjeti na osječki aerodrom, prodati paket u kojem su tri dana Slavonije, dan Plitvica i dva dana srednje Dalmacije. Tek onda je to proizvod. Svi govore o povezivanju modre i zelene Hrvatske, a činjenica je da nismo napravili niti jedan nacionalni proizvod koji je lansiran prema svim agencijama. Agencija koja proda takav izlet, treba dobiti državnu subvenciju. Svaki uloženi euro u Slavoniju znači jako puno. U ovakvoj situaciji uspjehom smatramo ako neka obitelj provede recimo sedam dana na moru, a uz to posjeti Slavoniju na nekoliko dana i uživa u ljepotama i gastronomskoj ponudi Slavonije.

Ulaskom novih vlasnika u Đuru Đakovića te još nekim investicijama stječe se dojam da se pokrenula gospodarska aktivnost u Slavonskom Brodu. Osjeti li se to prilikom posjeta poslovnih ljudi?

- Osjeti se i treba se nadati da će se tako i nastaviti. Kontinuirano primamo goste koji dolaze nešto raditi u Đuri Đakoviću. Dolaze stručnjaci, poslovni partneri iz niz zemalja. Međutim, unatoč tome da izgleda da je sve vezano uz Đuru Đakovića, treba svakako istaknuti aktivnost niza srednjih i manjih tvrtki koje su izvozno orijentirane. Mogu reći da nam aktivnost tih manjih tvrtki jako puno znači, što se tiče poslovanja naših objekata. U sve te male proizvodne tvrtke kontinuirano dolaze poslovni partneri koji odsjedaju kod nas i koriste usluge našeg restorana. Bez takvih tvrtki i nama bi bilo puno teže poslovati. Da, Đuro Đaković jako puno znači nama, ali ne treba zanemariti manje tvrtke koje su vrlo aktivne i uspješne. U Đuru Đakovića nerijetko dolaze inženjeri koji vode projekte koji traju po nekoliko mjeseci i odsjedaju kod nas.

Prepoznaju li ti poslovni ljudi iz čitavog svijeta slavonsku gastronomiju?

- Nećete vjerovati kako se oduševe kada im serviramo kulin, slaninu, kobasicu, paprikaš, pečenje, specijalitete s riječnom ribom. U Slavoniji turizam nije industrija. Naši gosti se vrlo brzo zbliže s lokalnim turističkim djelatnicima i domaćim stanovništvom. Odmah dobiju iskren i topao osmijeh.

Vjerujete li u značajniji rast turizma u Slavoniji, a samim time i vaših projekata?

- Vjerujem. Imam veliku podršku obitelji i gotovo sam 24 sata u poslu. Svi znaju da ovo što radim nije lako, ali i odaju priznanje jer vide da moja poslovna priča ima smisla. Da bi u Slavoniji neka tvrtka koja se bavi turizmom poslovala održivo, morate biti stalno u tome. Morate upravljati svim procesima i truditi se. Onda možete očekivati da će se pojaviti nekakav rezultat. A ako ne prepoznamo malog i mikro poljoprivrednog proizvođača i ako ne ozakonimo njegov proizvod tako da bi ga mogao lako i bez problema plasirati kroz ugostiteljsko turističke objekte, onda nema smisla sve ovo što se neki od nas trude. Ministarstvo financija uvelo je takozvani otkupni blok, ali, unatoč tome, plasman tih proizvoda je potrebno pojednostaviti. Proizvođač mora jamčiti za sigurnost i zdravstvenu ispravnost proizvoda, a ne čekati desetke analiza. Mali proizvođač kobasica, sira ili nekog drugog proizvoda ne može se staviti u poziciju Vindije, PIK-a Vrbovec ili nekog velikog proizvođača. Druga je stvar kod velikih sustava.

Nije li to previše rizično?

- Nije, jer ja kao ugostitelj neću naručiti proizvode od proizvođača za kojeg nisam siguran da je uredan. Svatko tko želi poslovati održivo, a to su svi mali proizvođači, mora voditi računa o onome što proizvodi. Ako se nešto i dogodi, to se vrlo jednostavno sazna od koga dolazi. Nije dovoljno samo izjaviti “Kupujmo hrvatsko! Kupujmo domaće!”. Treba najprije dozvoliti da mali lokalni proizvođač može legalno plasirati svoj proizvod, a tek onda raditi kampanju.

Kako ide poslovanje vašega salaša?

- Zadovoljni smo. Salaš se odlično poslovno pozicionirao. Razvijamo našu turističku priču na način da ako imamo hotel u središtu grada, logično je da imamo i izletište na obroncima Dilja. Radi se o kompleksu koji nudi uslugu sporta i rekreacije. Na njemu se nalazi bazen u obliku srca, veliki zabavni park za djecu i više različitih sportskih terena; nekoliko nogometnih, za odbojku, boćalište, a tu su i kilometri uređenih šetnica i staza za trčanje, arena za paintball te ostale sportske aktivnosti. Kompleks se prostire na deset hektara šume i livada, s pogledom na panoramu Slavonskog Broda. Radimo s najavljenim grupama. U restoranu isključivo pripremamo domaće lokalne namirnice. Tu su i tamburaši, a i naše osoblje vas srdačno dočekuje u tradicionalnim nošnjama brodskog Posavlja. Veliki broj tvrtki organizira druženja na našem salašu. U pripremi su smještajne jedinice. Nadamo se da ćemo ih staviti u funkciju za godinu dana.

image

Ivan Bogović

Danijel Soldo/Cropix/Cropix

Koliko zapošljavate radnika?

- Ukupno zapošljavamo oko 40 radnika. Zapošljavamo lokalne stanovnike. Nije nam problem toliki da ne možemo naći zaposlenike jer radimo čitavu godinu.

Znači, imate dva hotela, salaš... Što je sljedeće ulaganje?

- Imamo mi jako puno planova. Radimo na postavljanju hotela Art, na povećanju broja noćenja, na razvoju turističkih proizvoda, na podizanju kvalitete, edukaciji zaposlenika, a želja nam je da realiziramo jedan naš zamišljeni projekt na rijeci Savi. Najprije trebamo vratiti kredite da bismo započeli novu investiciju. Naša je poslovna praksa da kada zatvorimo kredit onda počnemo novu investiciju. U svakom slučaju, moja misija i moja vizija je svakako nastavak u Slavoniji.

Možete li nešto više reći o tom vašem projektu vezanom uz rijeku Savu?

- U ovom trenutku imamo objedinjen smještajni, gastronomski i sportsko-rekreacijski proizvod. Slavonski Brod je smješten između Save i Dilja. Na Dilju i u središtu grada imamo realizirane projekte. Rijeka Sava ima veliki turistički potencijal i logično je da razmišljamo o projektima vezanim uz tu rijeku. Taj je potencijal neiskorišten.

Koji je to neiskorišteni potencijal?

U Slavonskom Brodu postoji najveće riječno kupalište. Imamo uređenu šetnicu od desetak kilometara. Nije teško shvatiti da bi se na tom području jako dobro uklopio novi turistički objekt koji bi obogatio dosadašnju našu grupaciju Savus jer u Slavonskom Brodu sve započinje i živi s našom rijekom Savom, koja je nepresušno nadahnuće naše grupacije Savus. Imamo mi nekoliko projekata, ali sada nije baš vrijeme izlaziti u javnost s njima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. prosinac 2024 10:40