Većina poslodavaca očekuje poboljšanje gospodarskog stanja u idućoj godini, rečeno je u ponedjeljak na predblagdanskom skupu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), s kojeg su poslodavci pozvali Vladu da iskoristi povoljne okolnosti za provođenje reformi i mjera koje će osigurati održivost i veći gospodarski rast.
U tradicionalnoj HUP-ovoj anketi o poslovnim očekivanjima za iduću godinu, 64 posto poslodavaca očekuje bolje gospodarsko stanje u odnosu na ovu godinu koju su ocijenili prosječnom ocjenom 2,46, što je najbolja ocjena u zadnjih pet godina.
Prema HUP Skoru, mjerenju gospodarskog položaja Hrvatske u odnosu na druge tranzicijske zemlje Europske unije, Hrvatska se u odnosu na lanjsko mjerenje pomakla za samo jedan bod.
Predstavljajući rezultate o poslovnim očekivanjima članova HUP-a za iduću godinu, glavni direktor HUP-a Davor Majetić kazao je kako je 47 posto anketiranih opće stanje gospodarstva ocjenjuje osrednjim, 64 posto očekuje bolje gospodarsko stanje u odnosu na ovu godinu, a 27 posto očekuje približno isto stanje kao ove godine.
Na pitanje o uvjetima za poslovanje i investiranje, 54 posto anketiranih očekuje malo bolje uvjete dok 35 posto misli da će ostati isti.
Najpozitivniji signali ankete, na uzorku od 432 člana HUP-a, registrirani su u proizvodnom sektoru i poslovnim uslugama, te trgovini, turizmu, i to među srednjim i većim poduzetnicima pogotovo u dvije regije - sjevernojadranskoj i sjeverozapadnoj.
Značajno je smanjen udio poduzeća koji gospodarsko stanje ocjenjuju lošim, s lanjskih 19,8 na ovogodišnjih 10,1 posto.
Zabilježen je i značajniji udio onih koji smatraju da je opće gospodarsko stanje vrlo dobro (16,7 posto).
Kao glavne prepreke poslovanju poduzetnici uz ostalo vide u nelikvidnosti i neplaćanju, lošem Zakonu o radu, visokim porezima i doprinosima.
Nastaviti s reformama
"Sljedeća godina, godina je umjerenog poslovnog optimizma, no mora se nastaviti sa započetim reformama na državnoj razini", kazao je Majetić.
Predstavljajući rezultate HUP Skora, odnosno, kako je rekao, efekata onoga što čine politika i Vlada u odnosu na ostale tranzicijske zemlje, članica EU-a, Majetić je naglasio kako se Hrvatska tu popravila za tek jedan bod te ih sada ima 34 od mogućih 100.
"Hrvatski je skor 34 od mogućih 100, rumunjski je istodobno 50, bugarski 51, slovenski 59, estonski 68 a litavski 69. Mi smo na začelju te ljestvice i skor najbolje pokazuje da smo daleko od zone sigurnosti i stabilnog, snažnijeg, rasta kakav trebamo", rekao je Majetić.
Smatra da je bod rasta isključiva zasluga poduzetnika, a ne države.
Hrvatska po HUP Skoru za drugim državama s kojima se uspoređuje zaostaje u mnogim parametrima. U odnosu na zadnje istraživanje pala je, uz ostalo, u području javne administracije, opterećenja gospodarstva te investicijskih i poslovnih barijera.
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja nada se kako će 2017. godina poslodavcima uz ostalo donijeti smanjenje administrativnog i poreznog opterećenja i parafiskalnih nameta, a očekuje i niz velikih reformi - od reforme pravosuđa do jedinica uprave i lokalne samouprave.
"Rast BDP-a osam kvartala za redom unosi optimizam među poslodavce i među građane, no poduzetnici su i dalje oprezni jer 2017. donosi brojne izazove na koje Vlada tek treba ponuditi prave odgovore. Vladinu najavu rasta BDP-a od tri posto za sljedeću godinu pozdravljamo, ali nas brine što se ona dobrim dijelom temelji na očekivanom rastu potrošnje", naglasila je Deranja.
Ukazala je i na činjenicu da na naplatu stižu velike rate kredita, a da još uvijek nije dignut investicijski rejting. Smeta ju i što se odustaje od snažnije fiskalne konsolidacije kroz smanjivanje proračunskih rashoda. Izlazak iz recesije, navela je, Hrvatska može zahvaliti realnom sektoru, dok država u tom pogledu nije učinila gotovo ništa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....