INFOGRAFIKA Zagreb bogatiji od Malte, Slavonija kao Rumunjska

ZAGREB - Sjeverozapadna Hrvatska (Zagreb i pet sjevernih županija) bogata je poput španjolske Andaluzije i nešto bogatija od Malte. Jadranska Hrvatska je poput sjevera Portugala, a regija Središnja i istočna Hrvatska je kao Rumunjska! Potvrđuju to podaci Eurostata i hrvatskog Državnog zavoda za statistiku.

Kako su se snašli drugi

Bogati hrvatski sjever neće moći povući niti cent iz europskih fondova, jer je prešao prag od 75 posto prosječne razvijenosti EU, čime je za Bruxelles automatski postao razvijena regija koja nema pravo na europsku pomoć. Stoga Željko Lovrinčević, analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta i jedan od gospodarskih savjetnika premijerke Jadranke Kosor, upozorava da bismo hitno trebali napraviti novu regionalizaciju jer nam, zbog ovako skrojene karte, prijeti opasnost da ostanemo bez velikog novca iz EU fondova.

Druge države, poput Irske ili Slovenije, to su na vrijeme shvatile pa su bogatije regije spajale sa siromašnijima i tako rušile prosjek razvijenosti kako bi mogle uzeti novac iz fondova.

Regionalni zemljovid

Lovrinčević smatra da je vrijeme prije lokalnih izbora, koji dolaze na red za dvije godine, najbolji trenutak za krojenje novog regionalnog zemljovida. Statističke regije, doduše, ne moraju, a najčešće i nisu, jednake upravnim regijama, no one su u njihovim temeljima jer se upravne jedinice - a u našem slučaju to su županije, gradovi i općine - ne smiju cijepati.

Sjeverozapadna Hrvatske je 2008. dosegla 79 posto prosječne razvijenosti EU jer joj je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku iznosio 19.800 eura. Riječ je o BDP-u prema paritetu kupovne moći, čime se eliminiraju razlike u cijenama i tečajevima među zemljama, jer jedan euro ne vrijedi podjednako u Finskoj, Njemačkoj ili, primjerice, Slovačkoj. Po tom pokazatelju, Sjeverozapadna Hrvatska čak je i premašila stupanj razvoja Istočne Slovenije, te je razvijena poput Malte, Portugala ili nekih regija bivše istočne Njemačke.

Od Žumberka do Iloka

Druge dvije hrvatske regije ispod su tri četvrtine EU prosjeka pa Osijek, Vukovar, Karlovac, Zadar ili čak Rijeka i Dubrovnik ne moraju strahovati da će ostati bez financijske infuzije iz EU. Najsiromašnija je Središnja i istočna Hrvatska, koja se proteže od Žumberka do Iloka, a u kojoj je BDP po stanovniku 2008. iznosio samo 11.500 eura, 46 posto prosjeka EU, što je na razini Rumunjske i nekih poljskih i bugarskih regija.

Jadranska Hrvatska, koja obuhvaća sedam obalnih županija, ima 15.600 eura BDP-a po stanovniku ili 62 posto prosjeka Unije. Nastavi li se razvijati kao do sada, i Jadran bi brzo mogao izgubiti pravo na europsku pomoć.

800.000 stanovnika

Ne čudi stoga što u Hrvatskoj ponovno jačaju zahtjevi za teritorijalnim preustrojem, koji bi nanovo skrojio ne samo županije, nego i veće statitičke regije.

Prema Lovrinčevićevu mišljenju, zemlja veličine Hrvatske trebala bi imati četiri ili najviše pet statističkih regija, budući da je i jedan od uvjeta da statistička regija ima 800.000 stanovnika. U praksi, to znači da bismo se vratili na regionalnu kartu koju je skrojila još Račanova Vlada 2003. godine, a koja je Hrvatsku za potrebe europske statistike podijelila na pet regija, grupiranih oko vodećih regionalnih centara - Zagreba, Varaždina, Osijeka, Rijeke i Splita.