EKSKLUZIVNO Prvi intervju novog predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma
Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a, svojim je dolaskom na čelo te kompanije prilično uznemirio poslovne krugove. Njegova prva odluka bila je rezanje trećine menadžerskih pozicija. Tomašković kaže da je dolazak bio jedini trenutak za takve promjene, ali i da nije očekivao da će morati ostati bez trećine menadžera. No, to mu je priprema za ono što namjerava napraviti - ustabiliti HT kao lidera na tržištu koji ne strepi zbog pada profita.
I prije desetak godina bio je u HT-u. Tada se brinuo o razvoju, a sada je u situaciji da provodi odluke. U međuvremenu je bio predsjednik Uprave Tiska i Uprave TDR-a.
Kako vam je u HT-u? Znaju li vas svi?
- Danas smo prvi put skupili 200 ljudi u novoj organizaciji i obratili im se, ja sam im se obratio. Iznenađujuće, iako je korporativna kultura ne postavljati pitanja, ljudi su postavljali brojna pitanja.
Brinu li se?
- Ne, mislim da tog osjećaja nema, posebno zato što je riječ o 200 menadžera u novoj organizaciji. To su ljudi koji su sada sjeli na svoje pozicije.
Zašto ste rezali menadžersku strukturu, ‘niste uspjeli zadržati’ stotinjak menadžera?
- Kada sam došao i analizirao situaciju, jedno se iskristaliziralo vrlo brzo - HT je izvrsna kompanija, ali spora i velika, kompleksna organizacija. Recimo, kada bih se htio informirati o radnom kapitalu, onda je na sastanak trebalo pozvati petoro ljudi. Organizacija je bila tako rascjepkana da je svatko imao samo segment organizacije koja je realno trebala biti jedinstvena. Da bi se organizaciju ubrzalo, to je potrebno okrupniti. Iz raznih razloga došlo je do hiperinflacije menadžera. Smanjili smo menadžerske pozicije, brojčano sa 300 na 200. Nije nestao posao koji su radili, taj je posao pripojen nekome drugome, pa su svi dobili malo širi opseg posla. Bilo je i nekih dodatnih promjena, neke su se organizacijske jedinice spajale, neke su se razdvajale.
Znači li to da će ljudi morati raditi više za istu plaću, dok će oni koji su jučer radili taj posao biti u potrazi za novim ? Hoće li HT biti kompanija radom izmučenih ljudi?
- Nikako. HT ima sjajan tim, sada smo se presložili da budemo efikasniji, brži i još više fokusirani na korisnike.
Koji je rezultat?
- Trećinu smo menadžerskih pozicija ukinuli, trećina je ostala na starim mjestima, s time da im se promijenio opseg poslova, a trećinu smo zarotirali ili ćemo pozicije popuniti internim kandidatima ili kadrovima s tržišta.
Jeste li taj plan imali prije dolaska u HT?
- To su bile želje dioničara, NO-a, jer se znalo da je organizacija spora. Nije bio plan provesti tako veliku reorganizaciju, a nisam ni ja očekivao da će biti potrebno toliko mijenjati. Ovo je jedna od najvećih reorganizacija provedenih u HT-u.
Niste tim potezom zadobili simpatije, zar ne?
- Pa, to ovisi o kojoj publici pričamo. Na primjer, kada sam došao ovdje u siječnju, susreo sam se vrlo brzo sa sindikatima. Rekli su kako su najveći dio tereta i promjena uvijek snosili najobičniji zaposlenici, njima se smanjivao broj izvršitelja. I, naravno, da oni to ne podržavaju. Rekao sam im da ne znam kako je prije bilo, ali da sam u svakoj kompaniji u koju sam došao promjene provodio odozgo, a tako će biti i u HT-u. Tada nisam znao ni kako će biti velike i brojne te promjene, ali znao sam da će ići od vrha.
Što je sa zaposlenicima na nemenadžerskim pozicijama? Navodno namjeravate outsourcati 800 ljudi?
- Gledamo, razmišljamo može li netko drugi efikasnije i jeftinije obaviti posao koji nam nije core business ali nikakva odluka nije donesena. Broj o kojem razgovaramo nije utvrđen.
Upravo ste započeli razgovore sa sindikatima, pri čemu je Uprava iznijela stav da ne želi da članstvo bude izvještavano tijekom pregovora. Zašto?
- Imenovali smo pregovarački tim koji je od Uprave dobio platformu i na temelju toga prošli sam tjedan započeo pregovore. Predložena su pravila pregovaranja među kojima su, rekao bih, najvažnija da pregovaramo u dobroj volji kako bi nas korektan socijalni dijalog doveo do novog kolektivnog ugovora kojim će svi biti zadovoljni. HT će sigurno i s novim kolektivnim ugovorom biti jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj. Da, predloženo je da pregovaramo za stolom, a ne na ulici. Nije problem da sindikati informiraju članstvo, nego da se to ne radi svaki dan.
Ove ste godine smanjili dividendu...
- Da, prvi put nismo isplatili 100 posto neto dobiti od prošle godine, zbog ulaganja u mrežu nove generacije. Kompanija razmišlja o širenju, akvizicijama u regiji ili zemlji, ulaganju u ekspanziju onoga što radi, novim proizvodima ili novim biznisima.
Što sad to znači - manja je dividenda jer nema novca, a planiraju se akvizicije i novi proizvodi? Kakvo je zdravstveno stanje kompanije?
- Kompanija je zdrava i profitabilna, lider na tržištu, ali ima i negativne trendove na malom tržištu kojem se smanjuje vrijednost. Nije to, dakle, samo pitanje performansi kompanije ni situacije u Hrvatskoj nego i u svijetu.
Da, ali mijenja se i način korištenja mobitela. Mlađoj generaciji gotovo da ni ne trebaju razgovori.
- Ustvari, iznenadili biste se porastom broja razgovora na mobilnim mrežama. Dolazi do migracije i pada broja razgovora na fiksnim telefonima. U mobilnoj telefoniji eksplozivno raste upotreba data mreže zbog društvenih mreža, internet servisa, poruka... Mlađa generacija za to koristi mobitele. Korisnicima treba brža, veća mreža i tu se pojavljuje potreba za investicijama. Zato je problem kad vam netko smanjuje vrijednost tržišta. Često ćete čuti da su neki operateri predali korisnicima vrijednost kroz smanjenje cijene usluga. Problem je dugotrajnost te usluge. Sada se to događa i u drugim sektorima, u automobilskom biznisu primjerice, sve dok on ne postane neisplativ. Osiguravatelji neće moći isplaćivati naknade za štetu, a mi nećemo moći investirati jer neće biti prihoda. Zbog toga cijelo tržište, građani, zaostaju. To je problem cijelog tog sustava koji se baš ne razumije u potpunosti. Pitanje je što će biti za dvije godine.
Koliko vas je pogodio pad cijene roaminga? Regulator smatra da je to potrebno smanjiti deset puta. Ja kažem - super!
- Da, vi kažete super, ali to ostavlja posljedice jer i dalje postoji taj problem unapređenja infrastrukture. Na roamingu smo zarađivali u turističkoj sezoni, a sada ćemo puno manje. Nije to presudno, nećemo zbog toga propasti, niti će kompanija biti ugrožena. To je nekoliko postotaka od naših prihoda.
Što će biti s Optimom? Je li to vaš ulazak među jeftinije operatere?
- Jednostavno, Optima je fiksni operater koji je ušao u predstečajnu nagodbu, a za kojeg je HT ponudio da preuzme upravljanje na određeno vrijeme pod uvjetima koje je propisala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Ne smijemo oduzimati korisnike, ne smijemo ne ulagati, moramo imati nadzornika koji će raportirati Agenciji...
HT je ušao u to jer svi operateri unajmljuju od HT-a infrastrukturu i tu nastaju potraživanja. Ta su potraživanja prema Optimi ozbiljno narasla i pojavila se opasnost stečaja. To je, rekao bih, prije svega bio način da HT zaštiti svoja potraživanja, najmanje loše od svih rješenja.
Što je s privatizacijom slovenskog Telekoma?
- Taj je proces u tijeku i ne možemo ga komentirati. Pozorno pratimo što se događa. Zainteresirani smo za sve prilike koje se pojave u regiji, redovito ih evaluiramo, a kada nađemo adekvatnu, krenut ćemo u pregovore.
Kako ide strujni biznis?
- To još jedan pokušaj da ulaskom u novi biznis kompenziramo pad prihoda. On nije visoko profitabilan ali prilika da korisnik od uz jednu kupi i drugu našu uslugu povećava lojalnost. Još je rano za ocjenu rezultata. Ide dobro.
Kako će izgledati HT? Koji je vaš cilj?
- To mi je kristalno jasno. Svi korisnici, kada pomisle na telekom usluge, pomislit će na HT. Kad ljudi na početku karijere pomisle na poslodavca za kojega žele raditi u ovoj zemlji, mislit će na HT.
Njegovi dioničari, kad pomisle na kredibilnu kompaniju koja ima održivi rezultat, pomisliti na HT.
Nismo ravnopravni s divovima na webu
Što će biti za dvije godine? Ne morate znati odgovor ali sjetimo se da se prije tri godine pojam cloud jedva koristio...
- Ne znam što će biti za dvije godine ali pojavom smartphoena se jako koriste aplikacije, a s njihovom upotrebom imamo puno veći driver prometa preko mobilnih mreža nego što su to bili klasični razgovori i poruke.
S druge strane, država drugačije tretira OTT playere (Over The Top, npr. Google, Whatsapp i dr.) i usporedo s njima, telekomunikacijske igrače.
Nama država propisuje cijene, kako se moramo ponašati na tržištu a OTT igrači koji nemaju veze s infrastrukturom su sasvim slobodni. OTT igrači se jednostavno rašire internetom jer vi koristite Facebook bez obzira na kojoj ste mreži. Zato postoji borba oko tzv. neutralnosti mreže koji bi trebao svima koji se koriste mrežom dati iste uvjete a ne može naplatiti tu infrastrukturu prema strukturi potrošnje.
Nije isto gledate li nešto na You Tube-u ili šaljete samo sms. U Sjedinenim Državama je prije par dana prošao zakon koji dopušta različito naplaćivanje infrastrukture, zavisno od potrošnje. To su neki trendovi, izazovi industrije i oni će oblikovati situaciju za tri ili četiri godine. U SAD imate trend da rastom data prometa, rastu i cijene.
Tele2 raste, ali mi jačamo mrežu
Koja je vaša vizija HT-a? Imate lidersku poziciju na tržištu sa 2,3 milijuna korisnika u mobilnoj mreži i milijun u fiksnoj, ali su prihodi prošle godine padali...
- Prihodi padaju, ali za to postoji niz razloga. Unatoč tom trendu, HT je uvjerljivo vodeći na tržištu u svim segmentima. Gospodarska kriza i značajne regulatorne promjene snažno utječu na naš rezultat. Kako bismo promijenili taj trend, osim interne transformacije planiramo pokrenuti značajnija ulaganja u razvoj kompanije. Intenzivirat ćemo ulaganja u razvoj infrastrukture i podizanje kvalitete usluga te realizaciju potencijalnih prilika za regionalno širenje poslovanja. Kako bismo snažnije iskoračili u regiju, uz razmatranje potencijalnih prilika za akvizicije, razmatramo i mogućnosti za iskorak i u ponudi naših usluga i proizvoda na tržištu jugoistočne Europe.
No, druge kompanije rastu, primjerice Tele2...
- Da, Tele2 raste na tržištu zato što primjenjuje strategiju koju HT ne može primijeniti. On je izazivač i raste na vrlo agresivnim cijenama. One dovode do toga da ne ostvaruje profit - ako ih pratite, onda ćete to i uočiti jer oni o tome govore. Konzekvenca je da nemaju novca za ulaganje. Dugoročno, takvi igrači ne mogu funkcionirati na tržištu jer ništa ne ulažu u mrežu, u tehnologiju. Oni rade resell, dijelom su na tuđim mrežama, konkretno na našoj. Koriste tehnologije koje su na nižoj generaciji u odnosu na generaciju u koju mi ulažemo; riječ je o četvrtoj generaciji mreže, a ona omogućava brzine koje slabije mreže ne mogu isporučiti. Mi ćemo ove godine u to investirati milijardu kuna, a to treba zaraditi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....