Hrvatska elektroprivreda će do 2030. izgraditi 700 megavata sunčanih i vjetroelektrana

Ove, 2020. godine Hrvatska elektroprivreda obilježila je dva velika jubileja: 125 godina od početka rada prvog cjelovitog elektroenergetskog sustava na tlu Hrvatske i 30 godina od osnivanja suvremene tvrtke Hrvatske elektroprivrede. Kao baštinici stoljetnog iskustva, s ponosom i radošću podsjećamo se na vrijednost i snagu naših prethodnika – elektroprivrednika čije smo upaljeno svjetlo preuzeli daleke 1895. iz hidro­elektrane Krka pokraj Šibenika i nosimo ga uspješno do danas. Zahvaljujući svojim vizionarima Hrvatska je prije 125 godina stala uz bok tada najrazvijenijim zemljama. Taj hrvatski pothvat jedan je od prvih izmjeničnih sustava u svijetu, čijim uvođenjem počinje prava povijest suvremene elektroenergetike. Za razvoj izmjeničnih višefaznih sustava najzaslužniji je hrvatski izumitelj Nikola Tesla. U 20. stoljeću elektroprivreda se na tlu Hrvatske razvijala, elektroprivredne tvrtke mijenjale organizacijske oblike, širile su se i povezivale električne mreže, gradila se nova postrojenja.

Sami smo vodili izgradnju najzahtjevnijih hidroelektrana, koje su gradile i opremale domaće tvrtke; prihvaćali smo tada najsuvremenije svjetske tehnologije, poput američke za Nuklearnu elektranu Krško. Poseban događaj u našoj povijesti predstavlja utemeljenje Hrvatske elektroprivrede kao javnog poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske, 28. srpnja 1990., kad je na snagu stupio Zakon o elektroprivredi. Izglasavanje Zakona dva dana ranije, 26. srpnja, bila je jedna od prvih odluka višestranačkog Sabora Republike Hrvatske. Hrvatska elektroprivreda utemeljena je “radi proizvodnje, prijenosa, distribucije električne energije i upravljanja elektroenergetskim sustavom, trajne i sigurne opskrbe potrošača kvalitetnom električnom energijom, gospodarskog razvoja Hrvatske, ostvarivanja tehničko-tehnološke cjeline elektroprivredne djelatnosti, stabilnosti elektroenergetskog sustava u cjelini ili pojedinim dijelovima”.

HE Krka – Jaruga 1 – i HE Jaruga 2

Zakonom o elektroprivredi utvrđeno je da je “proizvodnja, prijenos, upravljanje elektro­energetskim sustavom i distribucija električne energije elektroprivredna djelatnost od posebnog društvenog interesa za Republiku”, a da “objekti (postrojenja i vodovi) za proizvodnju, upravljanje, prijenos i distribuciju električne energije na teritoriju Republike čine jedinstven elektroenergetski sustav Hrvatske”. Hrvatska elektroprivreda je znalački i odlučno preuzela povjerenu zadaću i odgovornost za funkcioniranje elektroenergetskog sustava na cijelom državnom području. Naša je tvrtka ubrzo ostvarila pravnu i tehničku samostalnost i puni međunarodni subjektivitet uz sudjelovanje u svim značajnim europskim i svjetskim elektroenergetskim asocijacijama. Imala je snažnu, nezaobilaznu ulogu u stvaranju, obrani i obnovi države.

U Domovinskom ratu hepovci su pokazali hrabrost i domišljatost u osiguravanju opskrbe energijom stanovništva posvuda u Hrvatskoj, a posebno u ratu zahvaćenim područjima. U nemogućim uvjetima HEP je održavao svjetlo u opkoljenom Vukovaru, u gradovima i naseljima na prvoj crti bojišnice. Već tijekom rata počinje obnova porušenih i oštećenih objekata i mreže. Nastojeći ublažiti teško energetsko stanje u Dalmaciji, odsječenoj od ostalog dijela hrvatskog sustava, HEP postavlja niz dizelskih agregata, a 1994. godine podmorskim kabelom povezuje jadranske otoke. Godinu dana kasnije obnovljena je peručka brana te je počela obnova distribucijske mreže na oslobođenim područjima. Podunavlje je 1997. godine reintegrirano u hrvatski elektroenergetski sustav. Nakon najnužnije obnove počela je reforma elektroenergetskog sektora u skladu s europskim direktivama i praksom.

Reforma je zahtijevala i bitne organizacijsko-poslovne promjene HEP-a. Na temelju novih energetskih zakona, dioničko društvo Hrvatska elektroprivreda 2002. godine postaje grupa trgovačkih društava koja danas, pored elektroenergetskih djelatnosti, obavljaju i ostale djelatnosti poput proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, distribucije i opskrbe plinom, energetskih usluga i telekomunikacija. Rast potrošnje električne energije u poslijeratnom razdoblju zahtijevao je i izgradnju novih proizvodnih objekata. Već 1998. u pogonu je plinska elektrana snage 2x26 MW na lokaciji Elektrane-toplane u Zagrebu.

Završetak rata omogućio je nastavak izgradnje drugog bloka termoelektrane Plomin, koja je s komercijalnim radom započela 2000. godine. Tri godine poslije slijedi prvo kombi-kogeneracijsko postrojenje na plin – blok K u Termoelektrani-toplani Zagreb, snage 200 MWe i 50 MWt, kojem se na istoj lokaciji 2009. godine pridružuje i blok L (100 MWe, 80 MWt). Prije jednog desetljeća, 2010. godine, u pogon ulazi i prva hidroelektrana izgrađena u samostalnoj Hrvatskoj, HE Lešće, snage 42 MW. Tadašnji ciklus izgradnje velikih konvencionalnih izvora zaključen je 2015. puštanjem u probni rad kombi-kogeneracijskog bloka C (230 MWe, 50 MWt) u Termoelektrani-toplani Sisak. Nakon što smo 2014. instalirali devet fotonaponskih elektrana na krovove vlastitih poslovnih zgrada, pravi bum novih obnovljivih izvora počinje 2018. godine, kad u komercijalni pogon ulaze naše prve dvije bioelektrane-toplane na šumsku biomasu, u Sisku i Osijeku. Iste godine pokrećemo ciklus ulaganja u sunčane elektrane.

sunčana elektrana

Cres, Marići kod Žminja, Obrovac, Stankovci, Vrlika i Kaštelir 2 danas su gradilišta HEP-ovih sunčanih elektrana. Kod Kaštelira u Istri prva naša sunčana elektrana radi već gotovo dvije godine, a odnedavno i sunčana elektrana na Visu. U pokusnom je radu Korlat, naša prva vjetroelektrana, uz koju će se izgraditi i velika sunčana elektrana. U suradnji s općinama i gradovima izgradit ćemo dodatnih 11 sunčanih elektrana, a u planu su i elektrane na desetak drugih lokacija širom Hrvatske. Samo na projektima sunčanih elektrana cijelu ćemo Hrvatsku pretvoriti u jedno veliko gradilište.

U elektranama se ugrađuje oprema hrvatskih proizvođača, od fotonaponskih modula i pretvarača, preko kabela i transformatora do rješenja za ugradnju baterijskih spremnika. Na taj način potičemo razvoj znanja i sposobnosti domaće industrije te zajedno gradimo zeleno, tehnološki napredno gospodarstvo 21. stoljeća. Do 2030. izgradit ćemo 700 MW sunčanih i vjetroelektrana. Tako će struja u Hrvatskoj postati još zelenija. Već danas polovinu struje proizvodimo iz obnovljivih izvora, uglavnom iz vode. Hidroelektrane su vrijednost koju razvijamo, čuvamo i održavamo.

Do sada su obavljeni zahvati na revitalizaciji više hidroelektrana, a počinje revitalizacija njih još nekoliko. Održavamo postojeće, ali i gradimo nove hidroelektrane, kao što je druga faza hidroenergetskog sustava Senj, što je najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj. Sva naša gradilišta hidroelektrana, sunčanih i vjetroelektrana, na lokacijama širom Hrvatske, već danas se mogu obići električnim automobilom, puneći ga usput isključivo na nekoj od više od 200 naših ELEN punionica. Pokrećemo automobile, strojeve, projekte, ljude i ideje. Zahvaljujući nikad većim ulaganjima pokrećemo nacionalno gospodarstvo. Pokrećemo Hrvatsku.