GAZDE SAMI SEBI: Hrvati i Rumunji idu najradije u farmere

U trenutku kad stotine ljudi svakodnevno ostaju bez posla, mnogima ne preostaje drugo nego smisliti čime bi se mogli baviti kako bi samostalno zarađivali za život. Kada se ljudi u Hrvatskoj odluče samostalno krenuti u biznis, većina ih se, pokazuje statistika, okreće nekoj poljoprivrednoj aktivnosti.

Prema podacima Eurostata, u 2011. godini Hrvatska je imala 292.000 samozaposlenih, a čak 53,1 posto njih bavi se poljoprivredom.

Među 27 zemalja Europe, kako pokazuju podaci Eurostata, više poljoprivrednika od Hrvatske ima samo Rumunjska, čak 71,3 posto samozaposlenih. U razvijenim zemljama, pak, većina ljudi priliku za zaradu vidi u nekoj uslužnoj djelatnosti, poput trgovine, prijevoza, restorana, financija, zdravstva, obrazovanja ili zabave.

Golo preživljavanje

Poljoprivredom se u prosjeku bavi oko 17 posto samostalaca. Sudeći prema koncentraciji zaposlenih u poljoprivredi, moglo bi se pomisliti da je taj sektor u Hrvatskoj na zavidnoj razini. No, znajući da mnogi farmeri jedva preživljavaju i da u tome teško uspijevaju bez državnih subvencija, objašnjenje očito leži drugdje.

- S jedne strane, to govori o usitnjenosti gospodarstva i puno ljudi samo radi nešto za sebe ili višak prodaje na tržnici. U mnogim slučajevima ne radi se o bavljenju poljoprivredom, nego o golom preživljavanju - kaže Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta. Ipak, poljoprivreda je jedno od rijetkih područja u kojima se nije smanjivao broj zaposlenih. Prema podacima DZS-a, u 2009. godini u toj je djelatnosti radilo 223.000 ljudi, a lani ih je bilo 6000 više. Motivi su zacijelo različiti, ali s obzirom način funkcioniranja poljoprivrede, razumljivo je zašto je ona u Hrvatskoj nekonkurentna i zašto je hrana u konačnici skupa.

Daleko od Britanije

Čime će se netko baviti kada se odluči za samostalan biznis, ovisi o brojnim fakorima, uključujući tradiciju, raspoložive resurse, ali i obrazovanost. U razvijenim zemljama više je visokokvalificirane radne snage - službenika, menadžera, tehničara, profesionalaca - koja nudi različite usluge, a i potražnja za njima je veća.

U Hrvatskoj se proteklih godina, u skladu s općim trendom, smanjio i broj onih koji rade za sebe. Od 2008., kad ih je bilo 318.000, do prošle godine njihov je broj pao na 26.000 tisuća. No, u Velikoj Britaniji, primjerice, samozapošljavanje je u porastu. Ekonomisti to objašnjavaju činjenicom da ljudi ne mogu naći stalan posao pa su prisiljeni uzimati bilo što i bave se čišćenjem, glačanjem, čuvanjem djece...

Stručnjak za tržište rada Gerwyn Davies smatra rast samozapošljavanja smatra dobrim znakom, ali ranija istraživanja pokazuju da to nije znak cvjetanja poduzetničke kulture, nego nastanka vojske part-time zaposlenih koji očajnički pokušavaju izbjeći nezaposlenost.

Neizbježan pomak

Ipak, raste i broj profesionalnih radnika, poput računovođa, koji počinju samostalno raditi za kompanije, na ugovor.

Chris Short, direktor tvrtke za zapošljavanje Concept Resourcing, kaže da je pomak prema ekonomiji samozapošljavanja neizbježan. Mnoge kompanije uzimaju radno osoblje na ugovor radije nego u stalni radni odnos jer im taj način zapošljavnaja osigurava fleksibilnost, koja je osobito važna u krizna vremena.

Slovaci biraju industriju

Posljednja Anketa o radnoj snazi u EU i budućim članicama pokazuje da je poljoprivreda općenito važan izvor radnih mjesta u pojedinim zemljama.

U tom sektoru radi oko 15 posto radno aktivnih Hrvata, u Rumunjskoj je čak 28,6 posto zaposlenih u poljoprivredi, dok je u razvijenim zemljama ona zastupljena s manje od 2 posto radno aktivnog stanovništva.

U Češkoj i Slovačkoj je, pak, vrlo snažna industrija, u kojoj je zaposleno gotovo 40 posto ukupne radne snage.