KRIZA I BANKE

Eksplozija loših kredita: Svaki je sedmi kredit već sada nenaplativ!

Loši krediti potkraj lipšnja dosegli su gotovo 39 milijardi kuna ili 13,31 posto svih kredita koje su banke odobrile
Zagreb, 130208.Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije.Hrpa novca, novac,novcanica, kuna. Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
 Elvir Tabaković / CROPIX

Gotovo svaka sedma kuna koju su hrvatske banke posudile tvrtkama i građanima sada je u kategoriji nenaplativih ili teško naplativih kredita.

Upitno 39 milijardi kuna

Taj alarmantni zaključak proizlazi iz najnovijih podataka Hrvatske narodne banke o kvaliteti kreditnih plasmana, a koji pokazuju da Hrvatska u ovoj godini proživljava pravu eksploziju loših kredita.

Naime, prema podacima središnje banke, potkraj lipnja u kategoriju djelomično naplativih ili potpuno nenaplativih kredita ulazilo je čak 13,31 posto odobrenih kredita. Riječ je o iznosu od gotovo 38,9 milijardi kuna, koje će banke teško naplatiti od svojih dužnika. Inače, ukupan iznos kredita koje su hrvatske banke odobrile svojim klijentima krajem lipnja je iznosio nešto manje od 291,9 milijardi kuna.

Posljedica recesije

Rast loših kredita izravna je posljedica krize s kojom se hrvatsko gospodarstvo muči već četvrtu godinu zaredom. U tom je razdoblju u Hrvatskoj zatvoreno između 150 i 200 tisuća radnih mjesta, što znači i da su mnogi naši sugrađani ostali bez sredstava potrebnih za uredno sevisiranje svojih kreditnih obveza. Kriza se posebno prelomila preko leđa hrvatskih tvrtki, koje muku muče s preživljavanjem na potonulom hrvatskom tržištu i tržištu Europske Unije, koje upravo udara novi val recesije.

Sustav i dalje stabilan

Posljedica toga je velik rast loših kredita u hrvatskom bankovnom sustavu. Tako je, primjerice, potkraj pretkrizne 2008. u kategoriju teško naplativih i nenaplativih kredita ulazilo nešto manje od pet posto odobrenih kreditnih plasmana, da bi sada, tri i pol godine poslije, njihov udio bio trostruko veći. Samo tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja, za koje nam analitičari prognoziraju pad gospodarske aktivnosti između 2,5 i 3 posto, loši krediti porasli su za više od 1,2 milijarde kuna: njihov je udio u ukupnim kreditima porastao sa 12,74 posto, koliko je iznosio potkraj ožujka, na sada već vrtoglavih 13,31 posto.

- Tvrtke propadaju, a ljudi ostaju bez posla. Posljedica toga je da mnogi više ne mogu vraćati kredite - ocjenjuje Ante Babić, neovisni ekonomist, koji smatra da će udio loših kredita u ukupnim kreditima u Hrvatskoj nastaviti rasti do razine od oko 15 posto, iako sporijom dinamikom nego do sada.

No, čak i s tako visokim udjelom stanje će za banke i bankovni sustav biti podnošljivo. Naime, ističe Babić, iskustvo velikih kriza pokazuje da velik pad gospodarske aktivnosti dovodi do povećanja udjela loših kredita na čak 20 posto. S druge strane, hrvatske su banke dobro kapitalizirane, a i pristojno su se prilikom odobravanja kredita osigurale raznim instrumentima osiguranja: to će im sve osigurati da vrate barem dio problematičnih ulaganja.

Posebno ranjive tvrtke

No, to je slaba utjeha za oko 300.000 nezaposlenih i one koji će to tek postati, kao i za tvrtke. Podaci HNB-a pokazuju da je udio loših u ukupnim kreditima kod poduzeća polovicom godine dosegao gotovo 23 posto, što znači da tvrtke muku muče s otplatom gotovo svakog četvrtog kredita. Posebno su problematična mala i srednja poduzeća.

Odriču se i zadnje korice kruha kako bi platili ratu kredita

U kojoj je mjeri kriza urušila sposobnost građana da uredno servisiraju svoje kreditne obveze vidi se po podatku da je krajem krajem 2008. u kategoriju loših kredita ulazilo manje od četiri posto kredita koje su banke plasirale građanima, da bi do sredine ove godine taj udio skočio na oko devet posto.

To znači da je vraćanje gotovo svakog 11. kredita stanovništvu pod znakom pitanja. Pritom su se za banke najrizičnijima pokazali hipotekarni krediti, a puno bolje stanje nije ni kod gotovinskih nenamjenskih kredita. S druge strane, građani se očito odriču i zadnje korice kruha kako bi koliko-toliko uredno otplaćivali svoje dugove po stambenim i auto-kreditima. Najuredniji dužnik i dalje je država.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 03:00