OBNOVLJIVA ENERGIJA

DRUGA NAJVEĆA SOLARNA ELEKTRANA U EU GRADIT ĆE SE KOD OKLAJA? Projekt zagrebačke tvrtke od 60 milijuna eura

Projekt je završio razvojnu fazu i sad tražimo investitora. Može se razvijati u tri faze, kaže direktor Soltecha Zlatko Bukovac
 Danijel Soldo/EPH

Postojeće velike solarne elektrana u Stankovcima, kao štu su prva izgrađena veličine 1 MW u Kanfanaru i nedavno puštena u Stankovcima kapaciteta 1,1 Mwp, ponajveće su u Hrvatskoj. Njihova snaga dovoljna je za godišnju opskrbu 400 kućanstava električnom energijom.

No, zagrebačka tvrtka SolTech izradila je dva ambiciozna projekta solarnih elektrana, od čega će jedna biti kapaciteta 10 MW, a druga čak 50 do 60 MW, što bi značilo da će u Hrvatskoj možda biti sagrađena najveća solarna elektrana, koja bi u Europi spadala u jedne od najvećih (prva je nedavno sagrađena u Francuskoj i ima instaliranu snagu cca 100 MW). Manja bi se, prema planovima, gradila kraj HE Peruće, a velika bi megaelektrana mogla biti sagrađena na području Oklaja. Mogla, jer je SolTech tu u ulozi project developera, konzultanta, projektanta i izvođača radova, a vlasnici elektrane bit će kompanije koje budu zainteresirane.

Projekt od 60 mil. eura

- Projekt je u fazi potrage za investitorima. Što se manje elektrane tiče, imamo određene kontakte s potencijalnim zainteresiranim investitorima i vjerujem da bi barem ona mogla biti u funkciji sljedeće godine. Druga, veća elektrana također traga za kupcem, no tu možemo primijeniti i model gradnje kroz, recimo, tri faze po 20 MW - objašnjava direktor SolTecha Zlatko Bukovac. Riječ je o ozbiljnom financijskom ulaganju. Troškovi gradnje solarne elektrane otprilike su milijun eura na jedan megavat snage. Stoga bi manja elektrana stajala barem deset milijuna eura, a veća i do 60 milijuna. Investitore nije lako pronaći jer je povrat investicije, iako gotovo zajamčen, dugotrajan proces.

- Solarne su elektrane objekti dugog vijeka, za većinu dijelova poput fotonaponskih modula većina tvornica daje garanciju veću od 25 godina. Procjenjujemo da bi elektrana kod Oklaja za 30 godina eksploatacije proizvela oko 2.5 milijuna Mwh energije što bi investitoru donijelo oko 185 milijuna eura prometa, odnosno oko 40 milijuna eura čiste dobiti. No, Kako je financiranje energetskih postrojenja dugoročan posao komercijalno financiranje banaka s otplatom u deset godina je nemoguća misija, jer je povrat investicije u energetici uvijek kroz dvadeset i više godina. Zbog toga su projekti često nedovoljno ‘bankabilni’ pa je malo teže pronaći investitore - objašnjava nam Bukovac. Pogotovo jer je Hrvatska dosad poprilično zanemarivala energiju iz Sunca, a zapravo imamo potencijal bolji od većine europskih zemalja. Nama bi to mogao bizi izvozni posao. Za to, kaže direktor SolTecha Zlatko Bukovac, u Hrvatskoj imamo i više nego dobar potencijal, jer je zbog dobre insolacije, koja je i za 50 posto veća nego u većini zapadnoeuropskih zemalja, povrat investicije puno brži.

Odlična iskoristivost

Pojednostavljeno, Hrvatsku Sunce grije snažnije nego primjerice Njemačku, i to je lako izračunati. Naime, iskoristivost energije Sunca u Njemačkoj je 1000 kwh po četvornom metru, dok je u Hrvatskoj oko 1400 do 1500 kwh. Potencijal je to koji, upozorava Bukovac,slabo iskorištavamo. Instalirana snaga svih solarnih elektrana u Hrvatskoj iznosi samo 43 megavata (MW). Usporedbe radi, vjetroelektrane imaju oko 430 MW instalirane snage, a po kvotama države namjerava se ta brojka povisiti na više od 700 MW. Takva je energetska politika pogrešna, upozorava Bukovac, iz više razloga. Da se vratimo na spomenuti primjer Njemačke, ona ima znatno upotrebljivije konstantne vjetrove nego naša zemlja, pa ipak ima više fotonaponskih postrojenja nego vjetroturbina, dok u nas strategija pokazuje da je odnos sunca i vjetra 50 MW prema 700 MW u korist vjetra. S druge strane, solarne lektrane su danas jeftinije nego ikad jer je tehnologija poprilično uznapredovala, - kaže Bukovac. Problem je otkupna cijena električne energije koja je pala na razini cijele Europe. Vjerovali ili ne, električne energije, pa i one dobivene iz obnovljivih izvora, u EU ima dovoljno pa joj cijena pada do razine profitabilnosti.

Država neodlučna

Višestruko smanjena cijena solarne tehnologije dovela je do toga da su obnovljivi izvori postali konkurentni klasičnoj energiji, no generalni je problem što je tržišna cijena energije pala na 36-38 eura zbog viška kapaciteta koji su nastali smanjenjem potrošnje energije, seljenjem proizvodnje i dobara na Istok te stimuliranjem trošila boljeg energetskog razreda s manjom potrošnjom - upozorava Bukovac. Hrvatska bi po europskim direktivama morala imati 20 posto svojih potreba za električnom energijom zadovoljenih iz obnovljivih izvora. Mi smo na nešto manje od šest posto, dok je EU prosjek oko 18 posto. Bukovac smatra da su pred nama turbulentne godine na tom području. Ono što je internet donio devedesetih ovih će godina biti obnovljivi izvori energije. Promijenit će se sve, kaže Bukovac, i to u vrlo kratkom roku od otprilike pet godina. - Energetika proživljava veliki boom. Budućnost su mali proizvođači, kućanstva koja će na krovu imati fotonaponske panele sa spremnikom el. energije. Paneli će tijekom dana prikupljati energiju. Navečer bi se ona trošila. Ako je ne bi bilo dovoljno, uključivao bi se javni opskrbni sustav kao i do sada. No, ako energije ima previše, šalje se u sustav i na taj način kompenzira trošak prije potrošene energije koju nismo proizveli sami. Vjerujem da će na taj način uskoro funkcionirati mnogo kućanstava jer je riječ o održivom i stabilnom načinu zadovoljenja potrebe za električnom energijom - kaže Bukovac.

Konjska zaprega

To će, dakako, ugroziti velike proizvođače. Riječ je o procesu koji je odavno počeo, padom cijena energije i sve većom količinom “zelene” energije na tržištu. Ujedno, Europi se, kaže Bukovac, dogodio i pad potrošnje energije. U tom svjetlu, bilo kakvi razgovori o zastarjelim tehnologijama poput termoelektrana na ugljen postaju deplasirani.

- To je kao da sada otvorite taksi-tvrtku s konjskom zapregom. Svijet ide prema potpuno drukčijim konceptima energetske politike - zaključuje Bukovac.

BIZARNA INVESTICIJSKA KLIMA Država daje tarife koje nisu isplative

Puno je nezadovoljstva proteklih godina među domaćim investitorima koji su željeli ulagati u gradnju većih solarnih elektrana na tlu. Taj tip ulaganja još u mandatu nekadašnjeg ministra gospodarstva Radimira Čačića je proglašen nepovoljnim za državu, te su smanjene tarife koje su se za otkup struje nudili.

Preko noći propali

- Sramota je za državu da je na ovaj način izigrala investitore i dovela ih u stanje financijske štete zbog neodrživosti nekonzistentne i diskriminirajuće politike. Pravilnikom iz 2014. je kvota smanjena na pola s 10 na 5 MW, a tarifa od 1,1 kn/ kwh je pretvorena u RC tarifu s formulom izračuna koja je rezultirala smanjenjem otkupne cijene za više od 50% tj. ona je iznosila 0,53 kn/kwh i nije više bila zagarantirana do isteka ugovora o otkupu struje s HROTE-om. Mi smo naše projekte radili po do tada važećim uvjetima na osnovu kojih smo izradili poslovne planove i dogovorili financiranje s HBOR-om i poslovnim bankama. Pošto smo dovedeni pred gotov čin, nismo imali izbora i morali smo participirati u natječaju pod novim uvjetima iako je bilo više nego bjelodano da su nam projekti prekonoć postali nerentabilni. - žali se jedan od investitora.

Opravdano ljuti

Nezadovoljstvo je opravdano. Legitimno je da država ocijeni da joj velike solarne elektrane nisu potrebne, no nepošteno je da se to čini i investicijama koje su već u tijeku. Bizarno je, pak, da se investitorima i dalje nudepoticaji, ali nedovoljni da bi se projekti mogli rentabilno realizirati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 14:58