Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će sa 107,7 milijuna kuna 141 projekt povećanja energetske učinkovitosti u stambenim i ostalim zgradama. Ukupna je vrijednost investicije 377 milijuna kuna.
Velik interes za natječaj
- Zbog velike potrošnje energije u zgradama, ali i istodobno najvećeg potencijala energetskih i ekoloških ušteda, energetska učinkovitost u zgradarstvu postaje jedan od prioriteta projektiranja i suvremene gradnje pa ne čudi ni velik interes za ovaj natječaj - istaknuo je direktor Fonda Dinko Polić.
Od ukupnog iznosa investicije, 105,2 milijuna kuna odnosi se na financijsku pomoć jedinicama regionalne i lokalne samouprave te javnim ustanovama, a sa 2,5 milijuna Fond će trgovačkim društvima i obrtnicima subvencionirati kamate na odobrene kredite.
- Od 141 prihvaćene ponude, čak ih se 55 odnosi na dječje vrtiće i škole. Njihovom rekonstrukcijom, primjenjujući standarde održive gradnje, smanjit će se potrošnja energije, ali i osigurati ugodniji i kvalitetniji boravak djece - rekao je Polić.
Fond, grad, općina...
Subvencioniranje projekata povećanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama Fond će provoditi u suradnji sa 30 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Fizička osoba koja podnosi prijavu na natječaj koji će raspisati županija, grad ili općina na čijem se području nalazi obiteljska kuća mora, između ostalog, dostaviti dokaz o prebivalištu i vlasništvu nad objektom te posjedovati odgovarajući pravomoćni akt kojim je dopuštena gradnja obiteljske kuće u kojoj se planira provedba projekta.
Sredstva Fonda za tu namjenu mogu iznositi do 40 posto opravdanih troškova ulaganja, ali ne više od 30 tisuća kuna po projektu. Još najmanje 10 posto novca osigurale su jedinice lokalne samouprave u svom proračunu.
Upraviteljima višestambenih zgrada, koji su u ime suvlasnika podnijeli ponudu na natječaj, Fond će subvencionirati kamate kredita do 800 tisuća kuna po projektu. U Vladi se nadaju da će ovih 377 milijuna kuna ulaganja u energetsku obnovu zgrada trebalo bi pokrenuti i investicije u potonulom građevinskom sektoru.
Podsjetimo, unatoč činjenici da je SDP-ova Vlada, konkretno tadašnji potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i ministar Ivan Vrdoljak, još prije godinu i pol dana najavljivala “veliki investicijski tsunami” u energetskoj obnovi zgrada, koji je trebao ponovno pokrenuti građevinski sektor, do danas nije realiziran niti jedan takav projekt.
Povoljniji uvjeti
Zbog izmjena zakona i spore administracije, tek su prije dva mjeseca počeli radovi na obnovi nekoliko škola i vrtića, u Varaždinu i Bistri.
Osim što su previdjeli činjenicu da je prije trebalo izmijeniti nekoliko zakona kako taj novac ne bi ušao u javni dug, problem je bio i što su građevinari morali garantirati točnu uštedu u određenom razdoblju bez obzira kako se vlasnik ili korisnik zgrade ponaša, primjerice i u slučaju da učitelj ili čistačica u školi ostave otvoren prozor zimi.
Zbog svega toga izmijenili su zakone, ublažili stav prema izvođačima i raspisali novi natječaj po povoljnijim uvjetima. Rezultate ćemo vidjeti.
Najvažnije zamjena prozora i vanjska izolacija zidova
Energetskom obnovom starih zgrada, posebice onih koje su sagrađene prije 30 i više godina, tvrde u Fondu za energetsku učinkovitost, moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije veću od 60 posto.
Osim zamjenom prozora, najveće uštede mogu se dobiti izolacijom vanjskog zida.
Dodatna ulaganja u toplinsku izolaciju pri obnovi dotrajale fasade kreću se u rasponu od 20 do 40 posto u ukupnoj cijeni sanacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....