Dajte nam uvjete koje imaju drugi u Uniji

Međunarodne gospodarske komore koje djeluju u Hrvatskoj predložile su Vladi pet mjera za unapređenje poslovne i ulagačke klime. Te se mjere, kažu u komorama, mogu provesti brzo, a njihova bi provedba potaknula ulaganja u Hrvatskoj i otvaranje novih radnih mjesta.

- Inicijativa za predlaganje mjera dolazi iz 1500 tvrtki koje su članice tih međunarodnih komora, a predstavljaju oko 50 posto stranih ulaganja u Hrvatskoj - istaknula je Zrinka Božić iz Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Iskusni investitori

Inicijativu za poboljšanje uvjeta poslovanja u Hrvatskoj potpisuje sedam komora, udruženja i organizacija koje okupljaju poduzetnike iz njihovih matičnih zemalja i Hrvatske. Radi se o Američkoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj, zatim o Njemačko-hrvatskoj industrijskoj i trgovinskoj komori te o Hrvatsko-britanskoj gospodarskoj komori, kao i Nordijskoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj. U tom su ‘klubu’ i Austrijski ured za vanjsku trgovinu, Kanadsko-hrvatska poslovna mreža te Savjetodavni odbor talijanskog poduzetništva u Hrvatskoj.

Ubrzati sustav

Svi oni Vladi preporučuju da ubrza rokove za izdavanje potrebnih dozvola ili da se, u najmanju ruku, poštuju zakonom propisani rokovi. Traže i da se prilikom usvajanja novih zakona i drugih propisa koji utječu na poslovanje vlast konzultira s poslovnom zajednicom, a da birokratske prepreke ulagačima, kojima Hrvatska obiluje, država sreže osnivanjem jedinstvenog tijela za primanje i rješavanje prigovora ulagača.

Strani ulagači poseban naglasak stavljaju na smanjenje parafiskalnih nameta, koji jako opterećuju njihovo poslovanje u Hrvatskoj. Premda su neki od njih smanjeni, takvih je neporeznih davanja, čija visina i nepreglednost, upozoravaju u komorama, predstavlja uteg u poslovanju ulagača, i dalje više od 240.

U komorama vjeruju da bi se puno moglo napraviti i uspostavom sustava online aukcija u javnim nabavama, čime bi se znatno smanjili troškovi javne nabave i poboljšala njezina transparentnost. Konačno, strani ulagači ukazuju i na nedostatak predvidljivosti poreznih obveza, što im uvelike otežava poslovanje. Stoga smatraju da bi uvođenje sustava u kojem su mišljenja poreznih tijela pravno obvezujuća, a kakav postoji u većini članica EU, poduzetnicima omogućio da predvide svoje porezne obveze.

U biti, riječ je o prijedlozima koje strani ulagači, ali i domaći poduzetnici, iznose već godinama kad ukazuju na loše uvjete poslovanja u Hrvatskoj. Ne radi se o otkrivanju tople vode, nego o pokušaju da se i u Hrvatsku prenesu rješenja koja se primjenjuju u mnogim drugim europskim zemljama. Kao primjer za to u komorama navode sustav online aukcija u javnim nabavama, koji se koristi u Austriji, Velikoj Britaniji i još 40-ak zemalja diljem svijeta: osim što se korištenjem novih tehnologija ubrzava cijeli proces javne nabave, on je i korisno oružje u borbi protiv korupcije.

Problem lokalne razine

Sa svojim su prijedlozima međunarodne komore već upoznale ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, poduzetništva i obrta Gordana Marasa, kao i zamjenika ministrice vanjskih poslova Jadranka Klisovića. No, svoj non-paper za jačanje investicijske klime još moraju predstaviti dvojici najmoćnijih ljudi u Vladi kada je riječ o gospodarstvu - ministru financija Slavku Liniću i potpredsjedniku Vlade Branku Grčiću.

U komorama nam kažu kako su svjesni da Vlada radi na uklanjanju prepreka ulaganjima, pri čemu posebno ističu važnost osnivanja Agencije za investicije i konkurentnost. Ipak, smatraju da ulaganja najviše zapinju na lokalnoj razini, gdje su počesto prepušteni na milost i nemilost lokalnim čelnicima. Unatoč tome, istaknuli su i nekoliko pozitivnih primjera s lokalne razine, poput Varaždina, Preloga i Koprivnice.

Brojke i stvarnost

I sam trenutak javnog predstavljanja prijedloga u komorama su, očito, pomno odabrali. Naime, njihove preporuke dolaze uoči ulaska Hrvatske u EU. Razdoblje pristupanja EU ključno je, kažu, za privlačenje investicija i unapređenje poslovne klime, što dokazuju i iskustva drugih zemalja pristupnica.

Osim toga, nedavno objavljeni podaci HNB-a ukazuju na sve veću investicijsku sušu u Hrvatskoj. Stranci, upozorili su u središnjoj banci, u posljednjem lanjskom tromjesečju, gotovo da i nisu ulagali u naše gospodarstvo. Razloge možemo tražiti u krizi, koja je i inače investicijske tokove usmjerila dalje, na istok, ali i u lošijim uvjetima poslovanja u Hrvatskoj u odnosu na njene glavne konkurente u regiji i šire.

Ukupna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prošloj su godini iznosila 973,3 milijuna eura, a ukupna strana ulaganja u posljednjih 20 godina dosegnula su 26,75 milijardi eura. Hrvatska, po tome, možda i ne stoji loše na investicijskoj ljestvici, ali problem je nedostatak greenfield ulaganja, onih koji pokreću proizvodnju od nule i čiji je rezultat otvaranje novih radnih mjesta i povećanje izvoza.