ZAGREB - Eurozona mora poboljšati upravljanje svojom ekonomijom kako bi osigurala oporavak i preživljavanje eura, ocjenjuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u najnovijim ekonomskim prognozama za razvijene zemlje.
Time se i ta organizacija pridružila brojnim pozivima na “hrabre mjere” ne bi li se kriza dovela pod kontrolu.
Vrijeme sumnji
Ipak, procjenjuje da će eurozona ove godine imati rast ekonomije od 1,2 posto, što je povećanje u odnosu na studeni kada se očekivao rast od 0,9 posto. Sljedeće godine trebao bi ubrzati na 1,8 posto.
Postupni je oporavak u tijeku zahvaljujući ekonomskim stimulansima, oživljavanju svjetske ekonomije i poboljšanju financijskih uvjeta. No, dužnička je kriza naglasila nužnost da eurozona ojača svoje institucije i način funkcioniranja kako bi se odagnala sumnja u opstanak monetarne unije, navodi OECD.
Hrabre mjere odnose se na fiskalnu disciplinu, što znači povećanje poreza i smanjenje potrošnje unutar eurozone. Koliko je provedba reformi u eurozoni hitna, potvrđuju i dramatična upozorenja povjerenika EU za gospodarsku politiku Ollija Rehna. Ako vlade ne provedu duboke reforme, ističe Rehn, Europskoj Uniji prijete stagnacija i masovna nezaposlenost.
- Bez reformi bi Europa mogla stagnirati, s prosječnim godišnjim rastom proizvodnje od najviše 1,5 posto i stopom nezaposlenosti, čak i nakon cikličnog oporavka, od 7 do 8 posto do kraja ovog desetljeća - naglasio je Rehn.
Obrazovanje i investicije
Iako ne postoji jedinstvena formula za reforme, Rehn navodi da bi sve članice Unije trebale ulagati u obrazovanje i inovacije, smanjenje birokracije i povećanje produktivnosti. Prema procjenama Europske komisije, te bi mjere mogle dovesti do stope rasta BDP-a od dva posto, što bi rezultiralo otvaranjem više od deset milijuna radnih mjesta i padom nezaposlenosti na oko tri posto. Većina zemalja počela je s paketima štednje.
OECD: Do kredita najlakše hrvatskim tvrtkama u regiji
OECD smatra da Hrvatska ima najdostupnija finan-cijska sredstva u regiji, a bolje stoji i po pitanju stranih ulaganja. Za fiskalno planira-nje dobila je ocjenu 5, ali je u oporezivanju malih, srednjih i multinacionalnih poduzeća ocijenjena s malo više od 1. Općenito, investicijska politika u jugoistočnoj Europi na nižim je razinama nego u EU i samo se manji dio odnosi na greenfield investicije, rečeno je na predstavljanju Indeksa in-vesticijskih reformi. Razvoj se mora temeljiti na većem rastu produktivnosti.