BRUTO INOZEMNI DUG HRVATSKE PAO ZA 3,7% Na kraju prošle godine iznosio je 40,1 milijardu eura

Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju prošle godine 40,1 milijardu eura, što je 3,7 posto manje nego godinu dana prije, pri čemu je udio tog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 82,3 posto, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju i daljnji pad ino zaduženosti.

"S podacima za prosinac potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji datira od kraja 2015.", navodi se u osvrtu RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Ističe se i kako je udio tog duga u BDP-u na kraju prošle godine bio za 7,5 postotnih bodova manji nego godinu dana prije.

Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od nastavka razduživanja ostalih domaćih sektora, čiji se bruto inozemni dug krajem prošlogodišnjeg prosinca spustio na 13,45 milijardi eura, što je 1,7 milijardi manje nego godinu dana prije.

To je "najvećim dijelom rezultat razduživanja u segmentu privatnih poduzeća, čiji se bruto inozemni dug krajem prosinca spustio na 9,69 milijardi eura, 10 posto niže u odnosu isto razdoblje godinu ranije", navodi se u analizi, objavljenoj u petak.

Smanjenju bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Na kraju prosinca je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 14,3 milijarde eura, što je za 537 milijuna ili 3,6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2016.

"Iznadočekivani fiskalni pokazatelji u prošloj godini rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu", navode analitičari RBA.

Nastavljen je i trend razduživanje financijskog sektora na godišnjoj razini, koji traje još od svibnja 2012. Tako je inozemni dug u tom sektoru na kraju prošle godine iznosio 3,77 milijardi eura, što je za 785 milijuna ili oko 17 posto manje nego godinu dana prije.

"Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima", navode analitičari RBA.

Ističu da i u ovoj godini očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, pri čemu bi se smanjila zaduženost svih ključnih sektora.

"Obzirom na izdašnu likvidnost u sustavu u okruženju pada kamatnih stopa, vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza i u ovoj godini refinancirati na domaćem tržištu", navode analitičari RBA.

Dodaju i to da početkom srpnja na naplatu dolazi 750 milijuna eura državnih obveznica izdanih 2011., koje će, smatraju, Vlada refinancirati novim izdanjem, uz vjerojatno povoljnije uvjete, što će također pridonijeti poboljšanju pokazatelja ino zaduženosti.

"Obzirom na predviđeni gospodarski rast, i u 2018. godini udio bruto inozemnog u BDP-u mogao bi nastaviti s padom", smatraju analitičari RBA.

Premda je Hrvatska i u 2017. smanjila razinu svoje inozemne zaduženosti, analitičari RBA upozoravaju da visina inozemnog duga i dalje ukazuje na visoku razinu vanjske ranjivosti.

"Naime, s udjelom javnog duga u BDP-u od 82,3 posto Hrvatska znatno premašuje prosjek usporedivih država srednje i istočne Europe, 68,2 posto BDP-a, te država s jugoistoka Europe, 58,8 posto", zaključuju analitičari RBA.