Neuspjeli pokušaj Vlade da se zaduži na europskom financijskom tržištu najbolji je pokazatelj u kojoj se mjeri politička kriza počela odražavati na stavove investitora, upozorava Maximilien Lambertson, analitičar londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU), skupine stručnjaka vezanih uz poznati tjednik The Economist.
- Odgoda izdavanja euroobveznica početkom ovoga tjedna pokazuje kakav je negativan učinak političkih previranja u Hrvatskoj na percepciju stranih ulagača. No, bez percepcije političke stabilnosti investitori neće biti voljni zemlji ponuditi niže kamatne stope i povoljnije uvjete financiranja - rekao je Lambertson za Jutarnji.
Njegova ocjena trenutačne političke situacije u zemlji vrlo je kratka i precizna i svodi se na visok stupanj nestabilnosti. Razlozi za to, naravno, leže u odnosima dvaju vodećih partnera u vlasti - HDZ-a i Mosta. Stoga je, ocjenjuju u Londonu, i vrlo vjerojatno preslagivanje unutar postojećeg saziva Sabora ili novi, prijevremeni izbori. No, ako dođe do novih izbora, veliko je pitanje, kažu u EIU, kakav će biti njihov rezultat.
Uteg HDZ-u
Naime, Most će, po njima, vjerojatno biti na gubitku, s obzirom na to da je njegova popularnost pala od ulaska u koaliciju s HDZ-om i neuspjeha u provedbi najavljivanih reformi. S druge strane, nepopularnost Tomislava Karamarka mogla bi naštetiti HDZ-u, pa njihovi izgledi, smatraju u EIU, ovise o tome hoće li na čelu stranke doći do promjena.
Kada je, pak, riječ o nestranačkom premijeru Tihomiru Oreškoviću, u EIU ističu da on u javnosti ostaje razmjerno popularan, iako nema stranačko zaleđe. Ta je popularnost, ocjenjuju, vjerojatno i razlog zbog kojeg je u petak javno zatražio da Karamarko i Božo Petrov podnesu ostavke i odu iz Vlade.
Niska stopa rasta
U svakom slučaju, politička nestabilnost ostaje težak uteg u provedbi reformi, koje su Hrvatskoj nužne kako bi poboljšala poslovnu klimu, smanjila nezaposlenost i uhvatila se u koštac s velikim javnim dugom. Iako se hrvatsko gospodarstvo, nakon šest godina recesije, nalazi na putu oporavka, Hrvatska po dinamici oporavka i dalje zaostaje za drugim zemljama u regiji, kažu u EIU. K tome, dodaju, pitanje je i što će generirati gospodarski rast kada završi razdoblje niskih cijena hrane i energenata te kamatnih stopa na svjetskom tržištu. Pomoć će doći iz fondova EU, no to neće biti dovoljno za značajno ubrzanje gospodarskog rasta. Zato u EIU prognoziraju da će hrvatsko gospodarstvo od 2016. do 2020. rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od samo 1,8 posto.
S druge strane, u pluseve aktualnoj Vladi u EIU ubrajaju micanje nekoliko velikih kompanija s liste za državu strateških tvrtki i početak njihove privatizacije. To će, zaključuju, pridonijeti smanjenju javnoga duga i velikog iznosa za kamate koje državna blagajna plaća na svoja zaduženja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....