‘Iz fondova EU povukli smo čak 150 milijuna kuna, a naš godišnji budžet je 7,5 milijuna’

Ovo je bila potpuno zapuštena općina. Od nas je jača bila čak i susjedna Općina Čeminac, koja je dvostruko manja od nas i sa skromnim prihodima, ali imali su odličnog načelnika, pokojnog Damira Rešetara, koji je to znao dobro odraditi i on mi je bio uzor kada sam 2005. došao na čelo općine. Bili smo dvostruko veći, a zaostaliji. Sada se to okrenulo i značajno smo ih pretekli - priča Anto Vukoje, načelnik Općine Darda.

CROPIX

Ova baranjska općina smjestila se, naime, prema analizi Instituta za javne financije na prvo mjesto liste hrvatskih općina po količni novca povučenog iz fondova EU u periodu od 2011. do 2014. Mnoge u Hrvatskoj ovakav je rezultat iznenadio jer se Dardu u javnosti rijetko kada spominjalo kao pozitivan primjer u povlačenju europskog novca, no sada je očito da je vrijedna darđanska ekipa svih ovih godina mudro i u tišini radila, a rezultati tog rada već se vide, iako će neki važni projekti tek biti realizirani. Brojke su fascinantne. Općina koja u četiri mjesta - Darda, Mece, Švajcarnica i Uglješ - ima oko 7000 stanovnika i kojoj izvorni proračun iznosi između 7,3 i 7,8 milijuna kuna godišnje do sada je iz fondova EU povukla čak 69,8 milijuna kuna. No, to nije kraj. U sljedeće četiri godine, točnije do 2020., bit će realizirani projekti vrijedni dodatnih 78,3 milijuna kuna. Svi su oni već odobreni i za njih su potpisani ugovori. No, ni to nije sve, jer u Dardi ne spavaju na lovorikama nego i dalje svakodnevno prate natječaje i javljaju se na svaki za koji procijene da im može donijeti dodatnu financijsku injekciju.

Osnovna zadaća

- Ovdje sam godinu dana i projekti su mi osnovna zadaća. Redovito pratimo sve što se događa na području povlačenja novca iz fondova EU ili natječaja naših ministarstava i fondova, pa već i nakon najave nekog projekta pripremamo sve što je potrebno da bismo bili spremni za natječaj. Nije me iznenadilo što smo ovako visoko plasirani jer se na edukacijama i seminarima koje pohađam Darda uvijek navodi kao primjer dobre prakse - kaže Milica Ivezić, referentica za projekte u Općini, koja ističe kako najveće zasluge za dosadašnje rezultate pripadaju Ružici Radovanović.

CROPIX

Ona je već godinama zaposlena u Općini, a trenutno je v.d. pročelnice jedinstvenog upravnog odjela. Od prvog je dana uključena u projekte.

- Još kada su sredinom dvijetisućitih krenule najave, načelnik je odlučio da se moramo pripremiti za fondove EU. Bila sam na brojnim edukacijama i seminarima, puno je rada i truda u to uloženo, što tijekom radnog vremena, što u slobodno vrijeme, ali nije nam bio problem to činiti. Osobito kada su prvi projekti realizirani. Ponosni smo što smo tako uspješni, ali iza toga stoji dugogodišnji predan rad i zalaganje ljudi u općini, kao i vanjskih suradnika - istaknula je Radovanović.

O koliko je važnim i vrijednim projektima riječ, najbolje potvrđuju brojke. Kada se zbroji sve što je ovdje učinjeno od 2007. te ono što je već ugovoreno, dolazi se do iznosa od oko 150 milijuna kuna, što je više od 20 sadašnjih darđanskih godišnjih proračuna.

Dalo se naslutiti...

- Već 2005., kada se dalo naslutiti da ćemo imati mogućnost povlačenja novca iz fondova EU, upućivali smo djelatnike na seminare i edukacije u Zagreb, što se 2007. pokazalo opravdanim - priča Vukoje dok hodamo romskim naseljem u Dardi. U njemu živi oko 460 Roma. Naselje je to s najvećom koncentracijom pripadnika ove nacionalne manjine u Baranji. Uspostavljeno je 1965., kada su vlasti nakon velike poplave koja je uništila njihove domove Rome naselili u montažne i nabrzinu sklepane barake. Praktički na njivi. Bez ceste, javne rasvjete, nogostupa... I tako je bilo sve do 2007., kada je zahvaljujući novcu iz EU kompletno uređena infrastruktura.

- Od tada romska djeca, koja su integrirana u naš dječji vrtić i osnovnu školu, više ne dolaze blatnjava. Dobili smo 3,5 milijuna kuna i za taj novac sagradili ceste, nogostupe, oborinsku odvodnju i javnu rasvjetu - kaže Vukoje, pokazujući nam i prvu sagrađenu dvodomku u ovom naselju u koju su se 2014. uselile dvije obitelji. A to je novi veliki projekt, čija će realizacija početi sljedeće godine.

CROPIX

- Već je potpisan ugovor i odobreno je 24 milijuna kuna za gradnju 42 dvodomke te završetak Doma kulture u romskom naselju. Riječ je o europskom projektu u koji smo ušli zajedno s Belim Manastirom, gdje je svatko kandidirao projekte za svoje potrebe. Ovu dvodomku sagradili smo našim sredstvima za 430 tisuća kuna i ona nam je bila ogledni primjer kada smo aplicirali za natječaj. Vjerujemo da je i to pomoglo da projekt bude odobren i do 2020. u nove domove uselit će se 84 romske obitelji. Radit će se sukcesivno. Kako se koja kuća sagradi, tako će se rušiti barake u kojima ljudi žive, iako se to teško može nazvati životom - istaknuo je Vukoje. Jedna od dviju sretnica koja se uselila u novi dom je i Branka Nikolić.

Emica Elvedji / CROPIX

Novac ide ispod zemlje

- Ovdje sam rođena. Ništa nismo imali, ni sanitarni čvor, ni kupaonicu, a malo jača kiša napunila bi nam stambene prostore vodom. To su bili nehumani uvjeti, kao što su i sada drugim ljudima koji su još u barakama. Sada sam prezadovoljna. Imamo dnevni boravak, dvije sobe, kupaonicu, predsoblje, a sami smo kuću izolirali. Sada je predivno - kaže gospođa Branka.

Slađana Klem, pak, s nestrpljenjem čeka dan kada će i njezina kuća biti sagrađena kako bi s obitelji, u kojoj je i 15-mjesečna joj unuka Melissa, napokon živjela u uvjetima dostojnim čovjeka.

- U barakama se više ne može živjeti. To je užas i nitko od nas ne može dočekati da gradnja počne. Kažete da bi trebalo dogodine. Daj Bože. Samo što prije - nada se ova žena, a načelnik je uvjerava da će tako i biti te da će svi Romi u ovom naselju do 2020. živjeti u novim kućama. One će pak, ovisno o broju članova obitelji, biti površine između 80 i 110 kvadrata.

- To će biti vlasništvo Općine, a oni će biti podstanari. Najam neće plaćati, nego samo režije za ono što potroše - najavio je Vukoje ovaj jedinstveni i hvale vrijedan projekt.

Novac koji je do sada u Dardu stigao iz EU uglavnom je otišao ispod zemlje. Sagradili su spojnu cestu od obilaznice do benzinske crpke, cestama spojili obiteljska poljoprivredna gospodarstva s oranicama te sagradili oborinsku kanalizaciju, pa im danas trgovine i kuće u centru mjesta više ne plivaju pod vodom nakon malo obilnije kiše. U tri faze realizirali su i projekt fekalne kanalizacije, vrijedan 52 milijuna kuna.

- Osim što je ugrožavalo prirodu i okoliš, to je bio i velik javnozdravstveni problem jer su septičke jame u dvorištima blizu bunara s pitkom vodom. U veljači smo dobili uporabnu dozvolu i do sada je napravljeno više od 300 priključaka, a ostalo je to učiniti u još 1600 domaćinstava, s tim da u Švajcarnici i Uglješu tek trebamo realizirati projekt za koji je ugovor, vrijedan 14 milijuna kuna, također potpisan. Sva domaćinstva imaju obvezu priključiti se na glavni kolektor, a to ih košta 2400 kuna na 24 rate. To je zapravo cijena materijala jer radove izvodi naša komunalna tvrtka Vodoopskrba - istaknuo je Vukoje.

Već su pripremljeni i projekti uređenja središta Darde, što uključuje i gradnju tri kružna toka, kao i dovršetak nove zgrade dječjeg vrtića, čime će se otvoriti tri, četiri nova radna mjesta, ali i vrtićka mjesta za 60-ak djece. Tu su i projekti gradnje novog Vatrogasnog doma te biciklističke staze do Meca. Sve to u Dardi rade i u nadi da će zadržati ljude iako se i kod njih posljednjih godina bilježi značajan odljev stanovništva. Odlaze i cijele obitelji, ali to općinsku upravu neće zaustaviti u stvaranju boljih uvjeta za život njihovih sumještana. U srijedu je Vukoje sa suradnicima bio u Inđiji. Vodoopskrba, naime, s tamošnjim komunalnim poduzećem priprema projekt kojim bi kupili specijalizirani kamion za čišćenje odvodnih cijevi. Drugog jutra ovaj nas je HDZ-ovac dočekao u svojem uredu, u kojem na zidu drži sliku dr. Franje Tuđmana.

Zadovoljan je što smo došli i što će priča o Dardi biti publicirana, ali to zadovoljstvo pomutila mu je informacija iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Ljut je na stranačkog kolegu, ministra Tomislava Tolušića.

Poslovna zona

- Zvao sam jutros tamo, ali nisam mogao do njega. Nema veze, vidjet ćemo se u subotu - gotovo je prijeteći poručio Vukoje, pa pojašnjava što ga je toliko razbjesnilo.

- Javili smo se na natječaj objavljen u veljači i tražili nešto novca za vrtić jer to možemo iako su nam prije odobrena sredstva i to dosad nije bio problem, a sada mi poručuju da nismo prošli jer smo ih već dobili po drugom programu. Ma, nemoj! Pa, SDP-ov Branko Grčić nam je u dva navrata dao ukupno 770 tisuća kuna, na što smo mi još dodali svojih 450 tisuća samo da bismo ubrzali proces. Zašto da sada kisne ono što smo već sagradili i zašto da čekam godinu dana nastavak radova? Mogli su nam dati 200 do 300 tisuća kuna da radovi ne stoje, ali je novac je otišao u Prelog, Ludbreg, Koprivnicu, Čakovec... Nitko iz Baranje nije dobio ni kune, ali zbog toga će se mnogi već od subote češati. Ja ovdje radim časno i pošteno. Imam i privatnu tvrtku, zapošljavam 13 ljudi i nisam se ovamo došao igrati. Smatram se menadžerom, kako u tvrtki nalazim poslove tako i ovdje tražim sredstva za projekte. Što nema? Ako ima za Prelog, mora biti i za Dardu, Jagodnjak... Kleli smo se pred izbore u Slavoniju i Baranju, a što je sad? To kod mene neće proći. Ja od politike ne živim, niti o njoj ovisim - britak je darđanski načelnik u trećem mandatu, koji sa svojim timom pazi na svaki detalj kada je o projektima riječ.

Otišli bi u stečaj

- Nema nam druge, jer mi prvo moramo napraviti posao da bi nam novac bio isplaćen, a zato se moramo zadužiti kod banaka s kojima imamo povoljne kreditne linije uz kamatu od 2 posto. Zato je jako važno odabrati i dobrog izvođača i zna se dogoditi da ne bude odabran onaj koji ponudi najnižu cijenu. Konkretno, za oborinsku odvodnju posao je dobila tvrtka Aquaterm iz Karlovca, koja je bila najskuplja, ali najozbiljnija i najurednije dokumentacije. Za taj projekt su morale biti kupljene cijevi proizvedene u EU, a ne, primjerice, u Makedoniji. Da se to dogodilo, komisija bi nam odbila projekt i mi ne bismo dobili novac iz EU, a Općina bi otišla u stečaj jer se zadužila u banci - objašnjava Vukoje.

U Dardi mnogo novca povlače i iz naših ministarstava i fondova, osobito iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Preko Ministarstva gospodarstva uredili su poslovnu zonu u kojoj danas posluje 10-ak tvrtki s više od 450 zaposlenih, a uskoro će sagraditi i reciklažno dvorište. Iz središnje države povukli su oko 30 milijuna kuna.

Sve što uštede tako dobivenim novcem i sami ulažu u poboljšanje života, pa su tako s milijun kuna uredili Sportsko-rekreacijski centar Đola, a prije dva i pol mjeseca posjetilo ih je visoko izaslanstvo iz Turske.

Spremni su, kaže Vukoje, financirati tematski park, šetnicu i postaviti repliku dijela Sulejmanova mosta, a već su sa 20 tisuća eura donirali Udrugu Đola, koja za Dan općine priprema prezentaciju života iz turskog doba.