Vodimo na mjesto gdje je sve nastalo, u prostor u kojem je živjela austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica i gdje su izloženi njeni osobni predmeti, četke za kosu, haljine, čak i kada u kojoj se kupala.
Kako bi iščekivanje novih nastavka Netflixove serije "Carica" prošlo što brže, prošetajmo se kroz odaje bečkog dvorca Hofburg u kojima je živjela Elizabeta Austrijska. U muzeju "Sisi" smještenom u palači koja je više od 600 godina bila rezidencija dinastije Habsburg, izloženo je preko 300 njenih osobnih predmeta, od lepeza, rukavica i haljina, zaviriti u dvorske recepte za preparate za njegu kože, njenu putnu toaletnu torbu, vidjeti čašu za mlijeko iz koje je pila, čak i - smrtovnicu. Stalni postav o životu fascinantne vladarice počinje sobom u kojem je izložena njena posmrtna maska, nastala nakon atentata 10. rujna 1898., na Ženevskom jezeru. Premalo je reći da je svijet tog dana bio šokiran: Elizabeta od Austrije bila je ekvivalent princeze Diane s kraja 19. stoljeća.
Tragična smrt omiljene Sisi u 60. godini bolno je odjeknula, poput Dianine. S druge strane, gorki kraj utjecao je na to da je nedugo nakon smrti postala legenda. Svijet je i danas pamti kao zauvijek lijepu i mladu kraljicu koja je nekonvencionalnim životnim stilom prkosila okoštalim dvorskim normama, posebno svojoj svekrvi, nadvojvotkinji Sofiji. No malo je poznat detalj da su za stvaranje mita zaslužni - carevi dvorski savjetnici! Vrlo brzo su shvatili da se prikaz ožalošćenog cara Franje Josipa I. može iskoristiti u propagandne svrhe. Poticali su tiskanje njenih fotografija, kovanica s njenim likom, razglednice i najrazličitiji memorabilije - vjerujući da time pomažu u veličanju vladara. Stvar se, međutim već tada otela kontroli, a fascinacija tom nevjerojatnom ženom traje do danas.
Treba reći i to da je tadašnji prvi kipar monarhije, Hermann Klotz izradio kip carice u prirodnoj veličini od bijelog mramora: izložen u Budimpešti jer su je Mađari, zbog zalaganja za njihove nacionalne interese, obožavali. Druge dvije verzije iste statue bile su vlasništvu njene vjerne pratilje Ide Ferency i mlađe kćeri, Marije Valerije. Osim nje, Sisi je s Franjom Josipom I. dobila kćer Giselu Alojziju te prijestolonasljednika Rudolfa. Njihovo najstarije dijete, kćerka Sofija Frederika, preminula je u ranoj dobi.
Odgovor na pitanje kako je Elizabeta od Austrije postala mit, nalazi se u njenom muzeju u Beču. Velik utjecaj na čuvanje uspomene na Sisi poslije njene njene smrti, odigrali su 30-ih godina prošlog stoljeća tiskani romani s bajkovitom verzijom njenog života. Ta izdanja poslužila su poslije Drugog svjetskog rata kao nadahnuće austrijskom redatelju Ernstu Marischki za snimanje trilogije o Sissi s Romy Schneider u naslovnoj ulozi i tako je počelo veličanje Sisi u sedmoj uzmjetnosti. Dodajmo i to da je prvi (nijemi) film o carici 1919. režirala njena nećakinja, Marie Larisch.
No, tko je bila žena ispod romantizirane verzije o životu 16-godišnje bavarske princeze koja se 1854. ludo zaljubila i udala za cara Franju Josipa? Obožavala je prirodu i jahanje: jedna je od prvih slavnih žena svog doba koja je promovirala tjelovježbu, koristila samo za nju dizajnirane sprave za vježbanje i držala dijetu kako bi sačuvala vitku liniju. Voljela je pisati poeziju (pjesme je katkad potpisivala kao Titanija) i proučavati starogrčke klasike.
Zanimljiv je detalj to da ju je, dok su joj frizerke svako jutro češljale kosu dugu do poda i oko dva sata oblikovale frizuru za taj dan, njen učitelj Constantin Christomanos podučavao stranim jezicima, posebno starogrčkom i suvremenom grčkom jer je bila fascinirana grčkom obalom: jedno od omiljenih odredišta bio joj je otok Krf. Ondje je dala sagraditi Villu Achilleion, mali dvorac u pompejanskom stilu koji je ime dobio po Ahileju, njezinom omiljenom junaku iz grčke mitologije. Svi predmeti kupljeni za Achilleion imaju motiv okrunjenog dupina. No, iako je carica u pismu svom suprugu 1888. oduševljeno opisala Krf kao "idealno mjesto za boravak", ubrzo je izgubila interes za vilu nakon njezina dovršetka i dala ju je 1897. na prodaju. Nakon caričine smrti godinu kasnije, njena i careva kći Gisela naslijedila je Achilleion i konačno ga prodala njemačkom caru Wilhelmu II 1907. godine.
Dodajmo i to da je Sisi svakih petnaest dana na kosu nanosila masku od žumanjka i konjaka (za sjaj). Dvorska ljekarna izrađivala joj je kreme za lice i tijelo, preko noći je na lice stavljala obloge s tonikom za zatezanje kože! Obožavala je kupke s maslinovim uljem: vjeruje se da je dopremano na dvor iz Dalmacije, Italije i Grčke.
Šetnja Sisinim muzejom bila bi nepotpuna bez njenih portreta, među kojima je najpoznatiji rad Georga Raaba koji ju je naslikao 1867., kad je u dobi od 30 godina okrunjena za kraljicu Mađarske. Za taj događaj odjenula je haljinu od srebrnog brokata i čipke s ponoćno plavim baršunastim steznikom i bisernim vezicama, kreaciju Charlesa Fredericka Wortha, dizajnirana po uzoru na mađarsku nošnju. Rekonstruirana je na temelju povijesnih fotografija: u muzeju se prvi put izlaže u punom sjaju. Isti dizajner zaslužan je za svijetlu haljinu "posutu" zlatnim listićima, u kojoj je pozirala na portretu s dijamantnim zvijezdama u kosi.
Poznato je kako je Elizabeta odigrala ključnu ulogu tijekom pregovora o pomirenju s Mađarskom i izvršila znatan pritisak na cara kako bi Mađari bili zadovoljni i carstvo se sačuvalo. No kada je ta politička priča sretno završena, Franjo Josip zabranio joj je da se ubuduće miješa u politička pitanja. Je li taj potez izazvalanjegova ljubomora na Sisin poseban odnos s grofom Gyulom Andrássyjem (nikad nije dokazano da su bili ljubavnici), otkrit će serija. Dotad uživajmo u šetnji svijetom u kojem fascinantna vladarica koja je živjela ispred svog doba, kao da nije nikamo otišla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....