Razgovarali smo s meteorologom Zoranom Vakulom. On je ujedno i autor edukativnih meteoslikovnica "Vremenaste priče" i rimovanih prognoza, a sada nam je i otkrio gdje su u Hrvatskoj najveće šanse za bijeli Božić.
Ime i prezime 53-godišnjeg Zorana Vakule sinonim su za vremensku prognozu HRT-a, opjevani su i u pjesmi splistkog repera Ante Casha, a Vakula je posljednjih godina jedan od najproduktivnijih domaćih autora, s čak sedam svojih naslova u knjižarama. Najviše je edukativnih meteoroloških slikovnica, koje u ediciji "Vremenaste priče" objavljuje s ilustracijama Nika Titanika, a ukoričio je i svoje "Rimovane meteoprognoze u doba koronaviroze". Sa suprugom Lavandom ove je godine proslavio 26. godišnjicu braka i podigao 21-godišnju kćer Lunu, studenticu globalnog prava u nizozemskom Tilburgu.
Pišete li zbog gušta, slave ili zarade?
-Iz gušta, samozadovoljstva, ponosa... Pisanje je dio mene još od osnovne škole. Tada sam, recimo, na pisaćem stroju tipkao čak i roman toka svijesti u nastavcima. Uz to sam crtao karikature i stripove, izmišljao rebuse, premetaljke i križaljke za svoje časopise "ZEKO", što je bila skraćenica za zabavan, ekonomičan, koristan i odličan, te "ZEC" – zabavan, ekonomičan i cijenjen. Danas objavljujem meteoslikovnice i zbirke meteorima, te pripremam, između ostaloga, i ukoričeno izdanje meteostripa. Sa suprugom sam se dogovorio da smijem objavljivati dok sam u plusu. Srećom – jesam.
Koji je od vaših sedam naslova u knjižarama najprodavaniji?
-Najviše se traži "Vjetropirasta", najstarija edukativna meteoslikovnica iz serije "Vremenaste priče" u izdanju Naklade Vakula koje ilustrira Nik Titanik.
Zaštitno ste lice kampanje "čitam da ne oguglam" koja klince potiče da uzmu knjigu u ruke: koliko ste u tome uspješni?
-Sudeći po interesu bio je to pun pogodak. Riječ je o kampanji Gradske knjižnice Poreč, koju su podržali grad Poreč i općine Funtana, Kaštelir-Labinci, Sveti Lovreč, Tar-Vabriga, Višnjan, Vižinada i Vrsar. Iskoristio sam je i za promociju svoje struke – meteorologije, te HRT-ovih sadržaja za djecu i mlade na raznim medijskim platformama.
Jeste li vi i supruga Lavanda svoju kćer Lunu uspjeli potaknuti na čitanje?
-O, da! S Lunom smo od malena redovito posjećivali našu knjižnicu Silvije Strahimir Kranjčević na Volovčici. Danas je Luna velika čitačica, koja redovito čita više knjiga odjednom na različitim jezicima.
Čime se Luna bavi?
-Studira globalno pravo na Sveučilištu u Tilburgu.
Je li vam kuća bez Lune ostala prazna?
-Da, i trebalo nam je vremena da se na to naviknemo. A i kad dođe u posjet, nije baš puno s nama.
Što je bio vaš glavni motiv za studij meteorologije?
-Upisao sam inženjersku fiziku – sada geofiziku - na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na kraju 2. godine nisam se vidio u teorijskoj, nuklearnoj, astro i sličnim vrstama fizike, nego sam odabrao geofiziku, a potkraj 3. godine morao sam odabrati između meteorologije, seizmologije i oceanologije.
Na što ste profesionalno tašti?
-Na kvalitetu i količinu meteorološkog sadržaja na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a. Zahvaljujući dugoj uspješnoj suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom raznovrsne meteorološke informacije svakodnevno su dostupne na radiju, televiziji, teletekstu, internetskim stranicama, platformi HRTi, te aplikaciji HRT meteo.
Po čemu pamtite svoj dolazak na HRT prije 28 godina?
-Po prvoj godišnjici "Oluje", Danu pobjede i domovinske zahvalnosti, te Danu hrvatskih branitelja.
Što je iz vašeg iskustva lice, a što naličje slave?
-Rad u medijima otvara mi mnoga vrata, omogućuje brže i lakše prepoznavanje, komunikaciju i uspostavljanje suradnje, ali i onemogućava privatnost.
O čemu ste maštali kao dijete?
-Želio sam biti novinar, pisac, izdavač, scenarist, izdavač časopisa, učitelj, policajac, prodavač tiskovina, ugostitelj, košarkaški trener, tajni agent...
Kako se nosite sa znakovima starenja?
-Najnormalnije, bez ikakvih problema. Uvijek sam želio biti barem godinu stariji, družio se većinom sa starijima od sebe...
Kako održavate kondiciju?
-Šetnjama, najviše po kvartu, ponekad i u gorju.
Na što biste potrošili posljednjih deset eura u novčaniku?
-Ovisi što bi prevladalo - glad, žeđ, zima...
Koji narodni lijek protiv prehlade koristite?
-Med, čaj, rakiju, kuhano vino...
Što vas može izbaciti iz takta?
-Bezobrazluk, bahatost, drskost, ponavljanje iste priče...
Kakve su šanse da ove godine dočekamo bijeli Božić?
-Za kvalitetnu prognozu je prerano, jer ona po danima ima smisla tjedan unaprijed. Statistički Božić je u nizinama sjeverne Hrvatske bijel u svega 20 do 25 % slučajeva. Pritom mislim da snijeg pada ili već postoji na tlu. No, u gorju je češći – na Sljemenu i Pargu kod Čabra, primjerice, u prosjeku je od 10 Božića njih 7-8 bijelih, a na Zavižanu njih 9 od 10.
Što je za vas ideal blagdanskog odmora?
-Mirni dani s obitelji bez strke, obaveza i stresa od kašnjenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....