U trenutku kada se u javnom prostoru sve češće govori o nasilju nad ženama, a brojke postaju alarmantne i nemoguće ih je ignorirati, glasovi koji upozoravaju, opominju i traže promjene ponovno su u središtu pažnje. Jedan od njih je i glas Sanje Sarnavke (71), dugogodišnje aktivistice za ljudska prava, koja je nedavno pokrenula online peticiju za uklanjanje takozvanih klečavaca s glavnih trgova hrvatskih gradova. Inicijativa je u kratkom roku okupila više od 80 tisuća potpisnika i još jednom otvorila pitanje položaja žena, njihove sigurnosti i prava na dostojanstvo. Do Božića 2025. je u Hrvatskoj zabilježeno de­­vetnaest femicida, a statistike su i dalje poražavajuće. Najveći propust države, smatra Sarnavka, leži u prevenciji. Kada Vlada i reagira, najčešće je riječ o zakonima koji se bave posljedicama nasilja, dok se uzroci sustavno zanemaruju.

Bezazlene podjele postaju obrazac

"Nasilje ne počinje u trenutku kada netko digne ruku. Ono počinje puno ranije, već u obrazovnom sustavu. Svaki nastavnik, učiteljica ili odgajatelj u vrtiću u rad s djecom unosi vlastite predrasude i uvjerenja. Primjerice, kutak u vrtiću za djevojčice i dječake. Tako sve počinje. To su male, naizgled bezazlene podjele koje kasnije postaju obrazac", kaže Sanja.

Problem se dodatno produbljuje u javnom diskursu, osobito u politici, gdje se žene i muškarci često ne tretiraju jednako. Omalovažavanje žena stalno je prisutno, a to se, smatra, jasno vidjelo i u nedavnim izjavama potpredsjednika Vlade Tome Medveda upućenim saborskoj zastupnici Daliji Orešković.

Zvijezde naše novogodišnje naslovnice

BILJANA BLIVAJS/CROPIX

"To je klasičan primjer seksizma i ignoriranja prava žena na sigurnost i dostojanstvo", ističe Sanja Sarnavka, dodajući kako su sličnu poruku poslali i nedavni komentari političara na N1 televiziji u kojima su kritizirane "glasne" saborske zastupnice. Takve izjave dodatno učvršćuju društvenu poruku da je ženski glas nepoželjan kada je jasan, odlučan i glasan.

"Ako u obitelji niste dobili osnaživanje i samosvijest, žene često misle da moraju trpjeti i ne odlaze na vrijeme. Statistika je šokantna: žena prosječno sedam puta pokuša izaći iz nasilne veze prije nego što uspije. Tome treba dodati i visoke troškove stanovanja i podstanarstva, koji mnoge doslovno drže zarobljenima", objašnjava neumorna borkinja za ljudska prava.

BILJANA BLIVAJS/CROPIX

Financijska potpora žrtvama

Kako bi se ženama pružila konkretna pomoć, u zakladi Solidarna pokrenut je fond koji omogućuje tri mjeseca financijske potpore ženama nakon izlaska iz sigurne kuće ili odlaska u podstanarski stan.

"Država ni tu ne radi dovoljno. Mi pokušavamo popuniti rupe sustava, ali jasno je da to nije dovoljno", ističe Sarnavka koja, unatoč svemu, primjećuje i pomake: sve više žena, ali i muškaraca, reagira na seksizam i nepravdu.

"Ništa ne očekujem od države, ali nećemo stati. Znamo da puno ljudi misli isto kao i mi i da žele promjene. I iako bih, prema svim standardima, trebala biti u toplicama i grijati kosti, još imam što za reći i napraviti. Ne stajem. Idemo dalje", zaključuje Sanja Sarnavka.