Razotkrivanje

Ronald Braus progovorio o neuspješnoj bračnoj ponudi i otkrio kad je seks najbolji

Markantni bariton (49) uoči koncerta na festivalu RovinjArt&more, čiji je direktor i osnivač, otkriva koji je najgori trač čuo o sebi te zašto je i dalje neoženjen iako mu obožavateljice nude čak i brak.

Što očekuje publiku 14. kolovoza, na koncertu ispred hotela Monte Mulini?

Svi izvođači su moji dragi prijatelji. Pjesme i duete pod ravnanjem Darijana Ivezića izvodit će i Mila Elegović, Hana Hegedušić, Marija Kuhar Šoša, zbor Roženice... a održat će se i modna revija dizajnerice Jadranke Šegote.

Koje festivalske anegdote najviše pamtite?

Ljupka Dimitrovska došla je s tri kovčega i otišla odmah nakon koncerta, a Radojka Šverko probila se do Rovinja po jednoj od najjačih oluja.

Kako je nastupati u rodnom gradu, a kako na pozornicama diljem Hrvatske i svijeta?

Nekad mi je nastup kod kuće bio stresan, no sad je užitak. Publika je svagdje divna.

Koji vas se nastup najviše dojmio i po čemu?

S Andreom Bocellijem u Rovinju, zatim s maestrom Vladimirom Kranjčevićem, koji nažalost više nije među nama, pa koncert u Verbieru nakon kojeg su nas vodili na alpski masiv Mont Blanc.

Koliko su vas puta dosad preveli žednog preko vode?

A jesu, jesu, svako malo. Srećom, nikad tako da su posljedice bile nepopravljive. Sad sam oprezniji.

Koji ste najneobičniji dar dobili od obožavateljica?

Bračnu ponudu. Vidite kako je završilo - još sam solo!

Koji biste talent pokazali da niste glazbenik?

Oduvijek me privlačila stomatologija i vidio sam se u tome, no družeći se s prijateljima, stomatolozima Matom i Eliom, vidim da je moj izbor ipak bio ispravan. Možda u budućnosti otvorim kafić.

Što ste najekscentričnije napravili u životu?

Cijeli mi je život ekscentričan pa svaki dan napravim nešto tako.

U čemu najviše uživate?

U predstavama, putovanjima, istraživanjima novih gradova.

Kako održavate tjelesnu kondiciju?

Kondicija bi mogla biti bolja, ali ja sam bonvivan. U Zagrebu treniram s prijateljem, trenerom Darkom, a u Rovinju plivam i hodam.

U kojim je godinama seks najbolji?

U svim, pretpostavljam. Za sada ne znam kakav će biti u 60-ima, ali optimist sam.

Koji je najgori trač koji ste čuli o sebi?

Da sam bahat i nedostupan.

Na što biste potrošili posljednji novčić?

Na prijatelje, društvo, dobru predstavu i putovanje.

Osam godina ste stariji od brata Vanje Žufića. Tko je koga više "maltretirao" dok ste bili klinci?

Ma bilo je samo malih obračuna. Znao mi je namjerno "pasti" u bazen u studenom pa je bilo logično da dobije "dvije po turu" od starijeg, prestrašenog brata. Imamo divan odnos i volimo se.

S kim biste od kolega rado snimili duet?

S talijanskom divom Ivom Zanicchi. No to je za sada samo želja.

image

Ronald Braus

DARKO TOMAS/CROPIX

Što, prema vašem iskustvu, muškarac prvo primijeti na ženi?

Lagali bismo kad bismo rekli da to nije izgled. No to je samo "na prvu". Već u prvom razgovoru izgled pada u vodu i ako ostaju šarm, zrelost i unutarnja ljepota, to je to.

A na muškarcu?

Nema razlike. Ravnopravno gledam na ljepotu.

Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Da sam (nadam se) ostao normalan i dosljedan svojim idejama.

Jeste li se kada potukli i zašto?

Zapravo i nisam, osim u predstavi za potrebe uloge.

Kojeg biste se poroka najradije riješili?

Niti jednog jer ih nemam. Hedonist sam i u tome uživam. Volim i popiti i izaći, sve u granicama podnošljivog.

Što nikada ne biste mogli oprostiti?

Sve se može oprostiti, a s vremenom i sve lakše. Pitanje je može li se zaboraviti, u što sumnjam.

Koja vas ljudska osobina izluđuje?

Škrtost, lažna skromnost i neurednost.

Koja vam je omiljena bajka?

Kao dijete sam obožavao "Pepeljugu" jer me fascinirala priča s puno glamura i ljepote, a nadasve poruka da dobro ipak pobjeđuje.

Koliko vremena provodite na mobitelu i društvenim mrežama?

Previše, volio bih to promijeniti, ali ne mogu. Ipak, sve poslove obavljam preko mobitela pa možda to i nije tako strašno.

Kako doživljavate najave o nestašicama na jesen jer se rat u Ukrajini ne stišava?

Svaki rat ima svoje režisere i glumce. Uvijek mi je žao civilnih žrtava. Iskreno se nadam da će sukobi što prije završiti, kao i ova neprirodna, nametnuta kriza. Osobno, ne bojim se niti jedne krize, ali sam umoran od njih - otkako znam za sebe, negdje je neka kriza. A nema potrebe.

Linker
17. travanj 2024 16:22