Pedijatrica naglašava važnost redovitih pregleda: "Ranom intervencijom može se postići velik napredak"

Rast i razvoj najvažniji su pokazatelji po kojima se procjenjuje zdravlje djeteta. Prate se na redovitim sistematskim pregledima gdje se mjere tjelesna masa, duljina/visina te do dobi od dvije godine opseg glave. Dobivene se vrijednosti uspoređuju s normalama za dob i spol (centilne krivulje), a također i s ranijim vrijednostima kako bi se pratio tempo djetetova rasta, tj. vidjelo slijedi li svoju centilnu krivulju. Na sistematskom pregledu dijete se pregledava po svim organskim sustavima (glava i vrat, srce i pluća, trbuh, spolovilo, koža, koštani i zglobni sustav). Važan dio svakog pregleda je i procjena psihomotoričkog razvoja. To znači da gledamo ostvaruje li dijete u određenoj dobi vještine koje su za tu dob očekivane. Izuzetno je važno od najranije dobi pratiti i djetetovu komunikaciju s okolinom, kao i razvoj govora jer pravodobnim otkrivanjem zaostajanja i ranom intervencijom može se postići velik napredak koji je to bolji što je dijete ranije počelo sa stimulacijom.

Prim. Iva Palčić, spec. pedijatar, uži spec. pedijatrijske nefrologije. Poliklinika za dječje bolesti Helena

PRESS

Kako su u prvoj godini života rast i razvoj najintenzivniji, to je razdoblje kada je potrebno najviše takvih pregleda. Prvi pregled radi se u rodilištu, potom s mjesec dana, dalje s dva, četiri, šest i devet mjeseci te s godinu dana. Zdravo dijete u prvoj godini naraste čak oko 25 cm, a tjelesnu masu obično utrostruči. Kada je kalorijski unos premalen, dijete ne dobiva očekivano na tjelesnoj masi, počinje padati na centilnoj krivulji, a ako to potraje, počinje i zaostajanje rasta u duljinu. Isto je i ako se radi o nekoj bolesti koja ometa razvoj. No, čim se otkloni razlog i vrate optimalni uvjeti, dijete će vrlo brzo nadoknaditi svoj zaostatak.

U prvoj godini je i iznimno brz rast mozga, koji pratimo indirektno mjerenjem opsega glave, stoga je to mjerenje obavezan dio svakog sistematskog pregleda u prvoj godini, a odstupanje se uvijek ozbiljno shvaća i istražuje. Mjeri se i fontanela kako bi se reagiralo u slučaju preranog zatvaranja. Pregledava se koža te daju savjeti o njezinoj njezi i promjenama koje se mogu javiti u pojedinim etapama novorođenačke i dojenačke dobi. Dalje se pregledava dijete od glave do pete, oblik glavice, oči, uši, nos, usna šupljina, štitnjača, limfni čvorovi, gibljivost vrata. Auskultiraju se srce i pluća te se pipaju periferne pulsacije kod prepona. Zatim se pregledava i palpira trbuh, a kod prvog pregleda i pupak - je li otpao pupčani bataljak, postoji li granulom ili vlaženje iz pupka te ima li pupčane kile. Obavezno se pregleda i spolovilo - kod dječaka neizostavno jesu li testisi u skrotumu.

Dalje se gledaju ekstremiteti, stopala, kralježnica, gibljivost zglobova, posebno kuka. U dobi između četiri i osam tjedna savjetuje se učiniti ultrazvuk kukova kako bi se na vrijeme detektiralo postoje li znaci prirođene nerazvijenosti u zglobu kuka (displazija), što se ne može u potpunosti ispitati samo kliničkim pregledom. Naime, ako se na vrijeme ustanovi, prirođena displazija (iščašenje) zgloba kuka može se potpuno ispraviti konzervativnim tretmanom, bez operacije, što se ne može učiniti ako se propusti dragocjeno vrijeme.

Potom se u ležećem pa potrbušnom položaju, pri povlačenju za ručice, u vertikali i horizontali promatra djetetov motorički status, ispituje se prisutnost pojedinih refleksa (primitivni refleksi), a također i funkcija šake - sposobnost hvatanja predmeta. Očekuje se da tijekom prve godine dijete postupno iz ležećeg položaja preko sjedećeg ide do uspravljanja: prvo kreće samo pridizanje glavice, zatim sposobnost okretanja, rotiranja na podlozi, usvajanje samostalnog posjedanja i sjedenja s razvijenim obranama, potom puzanje i ustajanje te prvi koraci preko klečeće pozicije i iskoraka. Socijalni razvoj također je intenzivan i počinje kratkotrajnim fiksiranjem pogledom u novorođenačkoj dobi, dalje sve boljim praćenjem i uspostavljanjem komunikacije s okolinom, smješkanjem, pokazivanjem interesa za ljude i igračke, raspoznavanjem bližnjih od stranaca... Dijete se i glasovno razvija, od gugutanja i vikanja do prvih slogova, a krajem prve godine i prvih smislenih riječi. Na svakom od spomenutih pregleda ocjenjuje se što je dijete i je li to u redu u odnosu na dob. Prati se i razvoj zuba, koji ima vrlo velike fiziološke varijacije, od toga da prvi zub postoji već kod rođenja pa do toga da nikne tek krajem prve godine. Ipak, većina djece dobije prvi zubić između petog i devetog mjeseca te s godinu dana ima šest do osam zuba.

Posebnu pažnju zahtijevaju prehrana i vitaminska suplementacija, što je bitno ne samo za rast i razvoj bebe nego i za dobar imunitet, prevenciju anemije i rahitisa te manjka drugih vitamina. Također je dokazano da je prehrana u prve dvije godine temelj koji osigurava organizmu da se dobro metabolički "isprogramira" za kasnije i smanji rizike za neke bolesti u odrasloj dobi poput debljine, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti... Stoga je savjetovanje o prehrani važan dio svakog takvog pregleda. Najbolja hrana u prvih šest mjeseci je majčino mlijeko, a uz uvođenje drugih namirnica ostaje najbolja mliječna baza i dalje. Ako majka nema dovoljno mlijeka ili nije u mogućnosti dojiti, uvode se gotovi dojenački pripravci (adaptirano mlijeko). Neadaptirano kravlje mlijeko, mlijeka drugih sisavaca i biljna mlijeka ne bi se trebala koristiti kao osnovno mlijeko u djece do godinu dana. Uloga je pedijatra podržati dojenje, ali i uputiti u pravodoban početak dohrane.

Prema preporukama optimalno vrijeme za to je između navršenog četvrtog i šestog mjeseca kada dijete najlakše prihvaća nove okuse i teksture hrane. Dodavanje vitamina D preporučuje se tijekom cijele prve godine, i to 400-800 IU/dan, radi prevencije rahitisa. Prema suvremenim stavovima, tijekom prva tri mjeseca kod isključivo dojene djece preporučuje se i vitamin K koji sudjeluje u stvaranju faktora zgrušavanja krvi, kao i suplementacija omega nezasićenih masnih kiselina u prve dvije godine života zbog razvoja središnjeg živčanog sustava i vida. U dobi od devet mjeseci dobro je provjeriti krvnu sliku kako bi se procijenile rezerve željeza, a kod prijevremeno rođene djece to se radi i ranije jer su sklonija anemiji te se u skladu s nalazom dodaje željezo.

U dobi od dva, četiri i šest mjeseci, nakon sistematskog pregleda, ako je sve u redu, obavlja se i cijepljenje prema kalendaru cijepljenja RH. Cijepi se protiv difterije, tetanusa, hripavca, Haemophilus influenzae tipa B, dječje paralize i hepatitisa B te protiv pneumokoka. Prvo cjepivo protiv tuberkuloze BCG dobiva se u rodilištu. U prvoj godini života mogu se davati i još neka neobavezna cjepiva, primjerice protiv meningokoka i rotavirusa, o čemu je svakako dobro prodiskutirati s pedijatrom i riješiti nedoumice. Svaki od ovih pregleda zahtijevan je za dijete jer se puno toga procjenjuje, stoga je poželjno da imamo dovoljno vremena, da je dijete sito i naspavano, a da je u prostoriji toplo. Budući da katkad nije sve lako uskladiti, dobro je sa sobom, ako dijete nije na prsima, imati hranu i/ili napitak koji dijete inače uzima kako bi se moglo nahraniti ako ogladni kao i dudicu ako je inače koristi. Isto tako ako dijete spava, ne treba ga naglo buditi niti ubrzano skidati, jer ga to može razdražiti i rasplakati pa neće moći pokazati sve ono što je usvojilo. Također je važno da je dijete suho i premotano te da u pripremi ima rezervnu odjeću i pelene. Za starije bebe dobro je imati i igračku na koju je dijete naviklo, kojom se može umiriti ili može poslužiti za ispitivanje motoričkih vještina šake - hvatanje. Nerijetko i roditelji imaju dodatnih pitanja pa nije loše da ih zapišu kako nešto ne bi zaboravili pitati prilikom pregleda.