Drugi po veličini hrvatski poluotok, koji je s kopnom spojen samo uskom pjeskovitom prevlakom, a odnedavno i msotom, pravi je dragulj južnog Jadrana u kojem se isprepliću povijest, kultura, veličanstvena priroda te fina jela i vina.
Kako stići na Pelješac?
Na Pelješac možete doći na tri načina. Već smo spomenuli Pelješki most koji je najčešći izbor gostiju koji dolaze sa sjevera. Umjesto skretanja za most, možete nastaviti vožnju magistralom i preko graničnog prijelaza i Neuma na Pelješac stići kopnenim putem. Svoje istraživanje Pelješca u tom slučaju započnite odmah u Stonu. Treća opcija je trajekt Ploče - Trpanj, koji vas dovodi na sredinu poluotoka, idealnu lokaciju za kušanje peljeških vina.
Što razgledati na Pelješcu?
STON I NJEGOVE MONUMENTALNE ZIDINE
Dubrovačka Republika 1333. godine kupuje Ston i zbog zaštite podiže obrambene zidine koje su najveći fortifikacijsko-urbanistički projekt tadašnje Europe. Dva utvrđena gradića, Mali Ston i Ston, povezana su 5,5 kilometara dugim zidinama i pojačane s 40-ak kula i pet tvrđava. Ovako osiguran, Ston je idealna lokacija za solanu koja postaje najveći izvor prihoda Republike. Čak 15.900 dukata godišnje u Dubrovnik je stizalo iz Stona. Stonska solana najstarija je u Europi, moguće i svijetu, njezini su bazeni nazvani prema svecima (sv. Petar i Pavao, sv. Vlaho, sv. Nikola, sv. Frano), osim bazena Munda (za narod), a sol se dobiva na tradicionalan način. Sunce, more, vjetar i čovjek jedini su sastojci recepta za ekološku sol i cvijet soli koji izlaze iz solane Ston. I danas je u funkciji i godišnje se u njoj proizvede oko 2000 tona soli. Stanite u Stonu, posjetite solanu i hodajte stonskim zidinama.
Da nije manje od kilometar i pol uske Stonske prevlake, Pelješac bi bio otok. Upravo je ova prevlaka na njegovom jugoistočnom dijelu do prošlog ljeta bila jedini kopneni put kojim se moglo prispjeti do Stona, Janjine, Trpnja i Orebića. A onda je prije godinu dana u promet pušten 2404 metara dug Pelješki most koji povezuje Komarnu na kopnu i Brijestu na poluotoku i gotovo preko noći Pelješac učinio najpoželjnijom ljetnom destinacijom. Iako su mnogi pohrlili istražiti drugi najveći hrvatski poluotok, s površinom od 348 četvorna kilometra, Pelješac je i dalje dovoljno velik da na njemu nećete naići na gužve toliko karakteristične za veliki ostatak jadranske obale. Pelješac nudi sve. Čisto more, prekrasne plaže, spektakularne zalaske sunca, ukusnu i svježu hranu s naglaskom na morske delicije, nevjerojatna vina, zavidnu povijest i netaknutu prirodu za rekreaciju. Zvuči kao raj na Zemlji. I zaista jest, no i u ovom raju postoji Drvo spoznaje. Prije posjeta poluotoku Pelješcu budite sami sa sobom na čisto - prihvatite da jednom kad osjetite Pelješac, uvijek ćete mu se vraćati.
Romb u unutrašnjosti Pelješca s ljupkim vinogradima
Pogledate li kartu, mjesta Pijavičino, Potomje, Donja Banda i Kuna Pelješka smjestila su se točno u uglove romba središnjeg dijela poluotoka. Unutrašnjost Pelješca jednako je intrigantna kao i njegova obala, a zahvaljujući vinogradima smještenima na 300-tinjak metara nadmorske visine postat će omiljeno mjesto vinoljubaca. Mikrolokacija u ovom rombu svakako je položaj Dingač (ali i Postup) s kojeg stižu ponajbolji pelješki plavci mali. Prođite kroz 400 metara dug tunel koji povezuje Potomje s južnom padinom poluotoka i ostanite opčinjeni velikim plavetnilom koje će se pružiti pred vama. Podno vaših stopala primijetit ćete niske trsove na velikoj strmini koja zahtijeva isključivo ručnu obradu vinograda, bez ikakvih strojeva. Grožđe s ovih položaja odlikuje velik postotak šećera zahvaljujući trostrukoj insolaciji od sunca, mora i kamena. Nakon posjeta položaju Dingač ne propustite kušati vino u nekom od obiteljskih podruma.
Raskošne kapetanske kuće grada Orebića
Orebić je bio važno pomorsko središte, a njegovi su brodovi činili značajan dio dubrovačke trgovačke mornarice. Iz Orebića su morima i oceanima plovili kapetani i mornari, ali i jedrenjaci napravljeni u orebićkom brodogradilištu. Uspomenu na orebićku pomorsku povijest, na kapetane i mornare čuva Pomorski muzej Orebić, ali i šetnica uz koju se nižu kapetanske kuće s pažljivo uređenim vrtovima i pergolama. Neminovno, trgovina je značila bogatstvo i moć, što se ogledalo u domovima kapetana koji nisu štedjeli kako bi svoja kamena zdanja podignuli na najboljim pozicijama uz more. Dok su čekale da se vrate s dugih plovidbi, kapetanske supruge, Peliške, vodile su uzorne građanske živote u kojima se ispreplitala tradicija i novitade te u svakoj od kuća stvarale mikrosvjetove koji i danas izazivaju zanimanje. Posjetite muzej, pa prošećite Orebićem i otkrijte zadivljujuće kapetanske kuće.
Tri skrovite lokacije za koje ćete tek čuti
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....