Loša navika koja vam može nagrditi osmijeh i izazvati bolove

Loš položaj zuba ili njihov nedostatak mogu dovesti do škrgutanja zubima, no ono, zajedno sa stezanjem čeljusti, može biti i loša navika koja nastaje kao posljedica stresa i tjeskobnosti. Često je i nismo svjesni, ali to ne znači da nam ne stvara štetu u ustima i ne samo u njima.

Urušeni osmijeh

Stezanje zuba i stalni pokreti „mljevenja” mogu s vremenom toliko istrošiti zube da se i cijelo lice može spustiti, upozorava estetski stomatolog dr. Guy Lewis. Rješenje je podizanje osmijeha ljuskicama – time će se ne samo produžiti zubi i poboljšati zagriz, nego i oduzeti dobar broj godina s lica.

Zubi se mogu polako pomicati i zbijati

Nuspojava škrgutanja zubima može biti i postupno pomicanje zuba. „Bočne sile koje nastaju zbog stiskanja i škrgutanja mogu uzrokovati pomicanje i zbijanje zuba”, kaže estetska stomatologinja dr. Jenifer Back. Do takve gužve u ustima može doći i nakon što su zubi bili poravnati pomoću aparatića ili prozirne udlage.

SHUTTERSTOCK

Caklina propada, zubi tamne i izgledaju kraće

Stalno brušenje zuba o zub ne samo što može oštetiti caklinu, tj. zaštitni sloj i tako ogoliti i izložiti dentin, odnosno kost zuba, nego može i promijeniti boju zuba. „Kad je dentin nezaštićen, zub dobiva žutu ili narančastu boju, a izloženi dentin povećava i rizik za razvoj karijesa. Osim toga, kad je caklina oštećena, zubi mogu izgledati kraći nego što jesu, a takvim pacijentima mogu biti potrebne krunice i ljuskice za saniranje stanja”, kaže estetski stomatolog dr. Laurence Rifkin. Treba znati i da se dentin troši tri do četiri puta brže od cakline, pa se, jednom kada postane izložen, zubi mnogo brže kvare.

Čitajte i: Bezobrazno privlačni: Ključan faktor zbog kojih nas ove poznate osobe uvijek iznova zadive

Zubi postaju osjetljiviji

Kako se caklina troši, tako zubi postaju sve osjetljiviji. Dijelovi na kojima je caklina nestala i dentin je ogoljen mogu biti vrlo bolni i osjetljivi na hladno, na vruće, na dodir, pa i na zrak. Stezanje zuba i njegove posljedice mogu se ublažiti nošenjem noćnog štitnika za zube, a neki liječnici preporučuju i apliciranje botoksa (neurotoksina) u mišiće čeljusti kako bi se pomoglo smanjiti stezanje. Kod manjih oštećenja zuba, ogoljena se mjesta mogu prekriti kompozitnom smjesom u boji zuba, navodi estetski stomatolog dr. Sam Sadati, što je cjenovno povoljno, no ozbiljni slučajevi mogu zahtijevati rehabilitaciju osmijeha krunicama, navlakama i ljuskicama.

SHUTTERSTOCK

Zubi se mogu izravnati, okrhnuti ili slomiti

Sila i pritisak koji nastaju prilikom škrgutanja i stiskanja zuba nisu jednako raspoređeni, pa se zubi počinju mijenjati, naravno, ne na bolje. „Kada sila ne djeluje na zube uzdužno, caklina se može slomiti. Zbog toga zubi postaju slabiji, pa se mogu okrhnuti ili puknuti”, upozorava estetski stomatolog dr. Jason Kasarsky. Još gore, stalno škrgutanje i stiskanje može dovesti do propadanja potporne kosti oko korijena zuba, što uzrokuje povlačenje i kostiju i zubnog mesa, jer tkivo zubnog mesa uvijek prati kost, tumači dr. Rifkin.

Problemi sa zglobovima

Ponavljano škrgutanje i stiskanje mogu uzrokovati blokiranje mišića donje čeljusti. „Ti pokreti stvaraju stres za zglobove čeljusti, što vodi do upale, bolova u mišićima, a ponekad i do hipertrofije mišića, pa čeljust može izgledati šire. Dugoročno, mogu se uništiti kost, hrskavica i ligamenti u tim zglobovima”, upozorava dr. Rifkin. Može doći i do promjena u otvaranju i zatvaranju usta, a može se razviti i poremećaj čeljusnog (temporomandibularnog) zgloba, a to je bolno stanje kod kojeg se javlja osjećaj škljocanja i iskakanja zgloba kod otvaranja ili zatvaranja usta.

Buđenje uz glavobolju i bolnu čeljust

Ako se budite s jakom glavoboljom te bolovima ili osjećajem neugode u donjoj čeljusti, velika je vjerojatnost da škrgućete zubima dok spavate. Tada se aktiviraju mišići u čeljusti i sa strane glave, ali i oni u vratu i ramenima, a glavobolja je rezultat stalnog stezanja tih mišića. Simptom može biti i zvonjava u ušima, jer je čeljusni zglob vrlo blizu uha.