Bliži se doba kupaćih kostima i golih nogu, a samim time i trenutak kada svoje fizičke "nedostatke" više nećemo moći skrivati gustim čarapama i hlačama. U prijevodu, idealno je vrijeme za početak borbe protiv najomraženijeg ženskog neprijatelja – celulita!
Iako su preparati za ublažavanje izgleda narančine kore danas učinkovitiji nego ikada, učinak anticelulitne kreme, gela ili gline bit će puno jači i brži ako uz to svoju svakodnevicu obogatite i nekim zdravim navikama.
Prvi korak ka zdravoj i glatkoj koži jest – detoksikacija. Ne brinite se, nije riječ o strogoj dijeti i gladovanju, dovoljno je samo neke namirnice zamijeniti drugima, povećati unos jednih, a smanjiti drugih i rezultati neće izostati.
Bez dovoljne količine vode stanice ne mogu pravilno funkcionirati, a što je unos tekućine bliži preporučenoj količini (oko dvije litre dnevno), to će uklanjanje toksina iz organizma biti učinkovitije. Naravno, to ne znači da morate piti isključivo vodu: dostojna zamjena bit će i nezaslađeni biljni čajevi, povrtne i bistre juhe, voće koje obiluje vodom… Također, treba izbjegavati kavu – jer je blagi diuretik, kao i alkohol - jer pospješuje dehidraciju organizma.
Temelj svakog programa uravnoteženja fizioloških funkcija jest ravnoteža šećera u krvi. Suvremen način života, velika izloženost stresu i prehrana koja obiluje šećerom i rafiniranim ugljikohidratima glavni je uzročnik sindroma propusnih crijeva. U prijevodu, neadekvatna prehrana uzrokuje propuštanje toksina iz crijeva u krvotok, a bez zdrave crijevne flore ne možemo probavljati gluten niti mliječni protein kazein.
Stoga, kako biste rasteretili svoj probavni sustav, umjesto "običnih" žitarica, za doručak odaberite "pseudožitarice": heljda, amarant, proso ili kvinoja biljke su čije sjemenke podsjećaju na žitarice, ali to nisu. One ne sadrže gluten, što ih čini mnogo lakšima za probavljanje.
Barem trećinu – ako ne i polovicu – prehrane neka sačinjava sirova hrana: alkalizacijski učinak povrća ključan je u održavanju fizioloških funkcija. Uključite salatu u svaki obrok, pogotovo večeru, a na poslu umjesto keksa grickajte, primjerice, sirovu mrkvu. Odličan "alat" za ostvarenje ovog cilja jest uključivanje smoothieja u prehranu: "posjest" ćete gomilu sirovog, svježeg povrća, a uz to - biti puni energije!
Uz to što biste trebali povećati unos vode u organizam te uključiti više sirove hrane u dnevni meni, izuzetno je bitno konzumirati što više namirnica bogatih vlaknima. Tijelo će vam biti izuzetno zahvalno ako u svoju prehranu uključite chia i lanene sjemenke, vlaknima je izuzetno bogata i cikla, kruške, bademi, slanutak te – tamna čokolada. Izvrstan izvor vlakana je i fermentirana hrana pa predlažemo da organizam podsjetite na kiseli kupus i repu, a dobar izbor su i proizvodi od fermentirane soje (kao što je miso).
Isto tako, fermentirane namirnice su odličan izvor probiotika, neophodnih za pravilno funkcioniranje probavnog sustava. Osim njih, probioticima obiluju i kefir, jogurt, pistacije, ali i crno vino – no zadržite se na jednoj čaši dnevno.
Također, ne smijete zaboraviti da i tjelovježba potiče probavu. Stoga, umjesto liftom, na treći se kat popnite pješice, šećite više, vozite bicikl…
Radi se o organu u kojem se odvija metabolizacija i neutralizacija toksina koji u naš organizam dospijevaju iz hrane i okoline. Zato, pobrinite se za svoju jetru: pružite joj gorke namirnice koje voli, a kojih je trenutačno u izobilju. Artičoka, maslačak i šparoge trebale bi se na vašem tanjuru naći što češće.
Ono što već sve ptice na grani znaju, a isto tako i brojne ignoriraju jest to da nisu sve masti iste već da ih dijelimo na dobre i loše. Nažalost, većina masti koje nas vesele su upravo one nezdrave: suncokretovo ulje zamijenite maslinovim ili kokosovim i jedite više orašastih plodova, a umjesto crvenog mesa odaberite masnu ribu kao što su losos, inćuni, skuša, sardine…
Kako u slučaju masti, tako i kada je voće i povrće u pitanju: više je nego jasno da krumpir i zelena salata nisu jednako dobri za naš organizam. Valja izbjegavati škrobaste namirnice te povećati unos kupusnjača i zelenog lisnatog povrća te birati voće s niskim udjelom fruktoze, kao što su bobice.
U režimima detoksikacije – kao što je ovaj – često se zaboravlja na važnost unosa bjelančevina u organizam. One nas čine sitima, održavaju imunološki sustav spremnim, a mišićnu masu stabilnom. Dok radite na detoksikaciji organizma ne oslanjajte se samo na bjelančevine životinjskog podrijetla, već i na one biljnog, kao što su tofu, orasi, bademi i mahunarke.