Moskva je od "crvenog Vatikana" postala sakupljačica crnih europskih stranaka pa im u konačnici smanjila izgleda za uspjehom na izborima

Hoće li najviše koristi od euroizbora imati Vladimir Putin i Trumpov konzervativni ideolog Steve Bannon ili će zbog zadnjih događanja (afera Strache) doživjeti poraz u sudačkoj nadoknadi? Još prije nekih desetak dana za Putina je sve bilo bezbrižno i činilo se da će on, iako se ne natječe, izvući najveću korist na predstojećim europskim izborima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin na vjenčanju austrijske ministrice Karin Kneissl koja je na taj položaj došla uz podrški Heinz-Christiana Strachea
 Roland Schlager / REUTERS

Naime, ultradesne europske stranke, koje mnogi nazivaju njegovom "petom kolonom", stajale su zabrinjavajuće dobro, a prema anketama predviđa(lo) im se oko trećine mjesta u Europarlamentu. Ultradesna stranke u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Italiji vode u anketama,a neupitna je pobjeda Orbanovog FIDESZ-a, koji će možda uzeti u Mađarskoj gotovo sve. - Smatram da bi "suverenističke" stranke, ako se trenutni trendovi nastave, mogle računati čak i na 33 do 35 posto zastupnika u Europarlamentu. To će izazvati potres u Bruxellesu, govori Steve Bannon koji je u obilasku europskih ultrakonzervativaca. Prva na listi Macronove "Republika u pokretu" Nathalie Loiseau je kazala kako će zastupnici Marine Le Pen biti "predstavnici Putina" u Europi te da se "Europa nalazi na pragu revitalizacije fašizma", nazvavši frakciju koju žele osnovati europski ultardesničari u novom sazivu parlamenata - "frakcijom Putina".

Naime, ono što okuplja većinu tih stranaka, ali je ujedno je i sjeme njihovog potencijalnoga razdora i zapravo onemogućava njihovo jedinstvo, upravo je odnos prema Rusiji. Moskva već dugo koketira s tim strankama, financira njihovu djelatnost te ih i medijski podržava. Jedan od vodećih kremaljskih konzervativnih ideologa Aleksandar Dugin otvoreno kaže kako Rusija za svoje ciljeve (destabilizacija EU-a i politička penetracija u Europu) mora iskoristiti "europsku petu kolonu", misleći upravo na ultradesne stranke kojima Moskva postaje sve više politička Meka. Upravo te stranke istupaju protiv sankcija Rusiji zbog Ukrajine, a mnogi njihovi zastupnici posjetili su Krim dajući time legitimitet ruskoj aneksiji tog ukrajinskog poluotoka te u Europarlamentu i u svojim domaćim parlamentima osnivali frakcije "prijatelja Rusije", a neki od njih poput Strachea, Le Pen, Salvinija, čelnika Alternative za Njemačku (AfD), a o Viktoru Orbanu da i ne govorimo, rado su viđeni gosti u Moskvi, pa i kod samog Vladimira Putina.

Rusija se našla u izolaciji. Stoga joj odgovaraju problemi i raskoli unutra EU-a, pa je našla "saveznike" upravo u tim suverenističkim ultradesnim strankama. Konačno, Putin je nedavno kazao kako "Rusija mora biti suverena ili neće biti država" te takvom svojom politikom imponira europskim "suverenistima", čak im je svojevrsna ikona. A osim toga nije škrt. Poznato je da je financirao i Marine Le Pen, a usluge njegovog oligarha Konstantina Malofejeva koriste i drugi: Malofejev je preko svoje udruge svetog Vasilija Velikog financirao putovanja i boravke i AfD i Strachea i predstavnika talijanske Lige te još nekih zapadnih desničara po Rusiji.

Kremlj sigurno neće propustiti da one koji im se sami nude ne iskoristi u podrivanju Merkel -Macronove vizije jake Europe koja bi čak preuzela i primat od SAD-a kao predvodnika "slobodnog svijeta". Konačno, Rusija je odavno navikla na takve uloge: kao što je nekada bila "crveni Vatikan", matica u komunističkoj košnici (početak kraja tog statusa označio je J. B Tito raskolom 1948. godine), tako sada okuplja i koristi "crnu Europu" kako bi oslabila eurocentrične tendencije. Mnoge od ultrakonzervativnih stranaka, poput nizozemske Partije slobode (Partij voor de Vrijheid — PVV) Geerta Wildersa, francusko Nacionalno okupljanje (Rassemblement national) Marine Le Pen (bivši Nacionalni front), talijanska Lige Mattea Salvinija ili Pravi Finci (Perussuomalaiset) Jussi Kristiana Halla-ahoa odustali su od lokalnih "exita" iz EU-a, a nisu više ni protiv eura, ali su, kako je na skupu u Milanu poručio Matteo Salvini, za redefiniciju EU-a, odnosno nude promjenu EU-a iznutra u neku "Europu nacija", na antimigraciojskoj politici, spašavanju kršćanske Europe od islamizacije te spas tradicionalnih obiteljskih vrijednosti.

Problemi na putu

No, postoje dvije stvari koje mogu nauditi "ultradesnom jedinstvu". Prvo dogodio se supijani incident s Heinz-Christian Stracheom, vođom austrijskih radikalnih desničara, koji se "na izvolte" obećao Rusima, (podsjetimo, snimljen je kako lažnoj ruskoj "princezi" nudi laka ruska ulaganja u Austriji ako mu budu poguranac za osvajanje vlasti) i nakon toga zatalasalo se na radikalnoj sceni. Naime, nakon objave komprimitirajućeg videa, u mah je pala austrijska vlada, a čini se, da je u finišu predizborne utrke, ne samo pomutila izglede austrijskih ultarša koji su u određenom kaosu, nego i naudila mnogim, u prvom redu, zapadnim ultradesnim strankama i pokretima na predstojećim izborima.

Namjerno potenciramo da će to nauditi u prvom redu zapadnim konzervativcima, upravo Stracheu koji je otišao i s mjesta šefa Slobodaraca ili njemačkom AfD-u jer teško da bi proruski ispad austrijskog radikala mogao "pokolebati" birače poljskog PiS-a, Orbanovog FIDESZ-a, pa i Salvinijeve Lige, vladajućih stranaka u tim zemljama čiji će birači disciplinirano izaći i zaokružiti kandidate tih stranaka bez obzira na delikatnost situacije. Oni su poput glasača ovdašnjeg HDZ-a, kojima je važna sama ta činjenica.

Konačno HDZ je na svojim skupovima išao s Bleiburgom, a ne Europom, a njegovim biračima čak je i pitanje imigracija irelevantno. No, bez obzira što je, zapravo biračko tijelo HDZ-a puno bliže Orbanu, Kaczynskom ili Salviniju, nego li Angeli Merkel koja im je došla na predizborni skup, njihovi zastupnici će ostati vjerni europskim pučanima. Kad smo kod Mađarske, treba napomenuti da je Viktor Orban na rubu. On će vjerojatno osvojiti 12 od 14 mjesta, pa ima prostora za cjenkanje oko toga kome će se prikloniti. Europska pučka stranka (EPP) bi mu mogao progledati kroz prste ako rezultati budu nepovoljni po njih. (Podsjetimo da je Nigel Farage ponudio Orbanu da formira novi antieuropskintabor,ali je ovaj to - zasad - odbio). No, to će značiti da EPP svjesno podliježe dodatnom skretanju u desno.

Potpuno nova situacija za europske pučane

Doduše, EPP-u su predviđali raskol i slabiji rezultat na ovim izborima, ali sada je pitanje mogu li ipak iskoristiti aferu Strache, da im se pokolebani birači, koji su skrenuli desnije, ipak na valu trenutnog razočarenja vrate. Naime, ovi izbori mogu biti kulminacija "sukoba na desnici" kakvom smo prije manje od stoljeća svjedočili na ljevici kada je glavni sukob bio između socijademokrata i komunista i koji su bili međusobno veći suparnici nego li su im to bile stranke desnice.

No, druga stvar je Rusija. U odnosu prema Putinu nisu svi ultarkonzervativci isti. To je velika smetnja njihovoj suradnji. Poljski PiS i Pravi Finci, te desničari u baltičkim republikama (U Estoniji su predstavnici EKRE - Estonska konzervativna narodna stranka - ušli u vlast) - vrlo su antiruski nastrojeni. Upravo to i glavna smetnja jačim vezama Poljske i Mađarske. Iako se te dvije zemlje, odnosno stranke, međusobno podržavaju u sukobima s Bruxellesom, PiS i FIDESZ nisu članice iste eurogrupacije. Upravo zato se smatra da PiS, koji će osvojiti najviše zastupničkih mjesta za Poljsku, neće biti dijelom te nove ultradesne frakcije unutra Europarlamenta.

Predstavnik Pravih Finaca na Salvinijevom milanskom skupu, Olli Kotro, kazao je kako "imamo različite geopolitičke interese", misleći upravo na odnos prema Rusima, mada je podržao antiimigracijsku politiku te zaštitu europskih tradicija i suprotstavljanje "eurofederalizmu". Prema nekim informacijama Rusija intenzivirati svoj utjecaj u Češkoj, gdje su i predsjednik Miloš Zeman i premijer Andrej Babiš prilično raspoloženi prema Moskvu, a tamošnja stranka "Slobode i izravne demokracije" Tomia Okamure, izrazito je za istupanje Češke iz EU-a: na zadnji preizborni skup došli su mu Wilders i Le Pen. Trenutno u Češkoj EU ima najmanju podršku.

Kako god bilo sa Strachevom aferom ili bez nje, moguće je da će ultradesne stranke ovog puta biti znatno zastupljene u Europarlamentu te bi, uz sve navedene probleme, mogle osnovati jednu jaku stranačku grupaciju, konkurenciju u prvom redu pučanima te izigravati neku vrstu kremaljskog ili Bannonovog Trojanskog konja u srcu Europe. Moguće da će ojačati frakcija Europa nacija i slobode (ENF), baš gdje su Salvini, Le Pen i Wilders. Podsjetimo da je Steve Bannon nedavno govorio kako Rusija nije i ne može biti "glavni neprijatelj" (Rusija je ekonomski nije snažnija od New Yorka, kaže Bannon), već je to ipak Kina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:57