Plenković i njegovih pet europskih kolega od EU traže korekciju raspodjele cjepiva

Premijer Andrej Plenković i premijeri Austrije, Bugarske, Slovenije, Češke i Latvije dogovorili su jučer zajednički apel "za stvaranje korektivnog mehanizma" podjele cjepiva koje je rezervirala Europska komisija članicama EU.
- Dogovorili smo to kako bismo riješili problem kašnjenja s isporukom doza cjepiva. Naručili smo dodatna cjepiva od Pfizera. Imat ćemo i nove sastanke s Europskom komisijom u iduća 24 sata kako bismo kompenzirali zastoj. Korektivni mehanizam je tu zbog kašnjenja cjepiva u EU - rekao je Plenković.

Što je zapravo dovelo do toga da premijeri sad traže korektivni mehanizam, a Komisija poručuje da se članice međusobno same dogovore?

Prošlo ljeto, kad je EK sa šest proizvođača cjepiva radila ugovore o nabavi, ugovorene su najprije dvije milijarde doza cjepiva pa onda ukupno 2,6 milijardi, a nedavno je taj iznos povećan na 2,8 milijardi ugovorima s još dvije tvrtke.
Prvi je prijedlog bio da se sve naručene doze - kojih je bilo pet do šest puta više nego stanovnika EU kako bi bili sigurni da će se svi cijepiti i ako neko cjepivo ne bude odobreno - dijele isključivo prema broju stanovnika. Hrvatska je, konkretno, s oko 0,9 posto stanovništva Unije mogla rezervirati više od 20 milijuna doza.

Višak doza

No, tada su pojedine države odbile takav prijedlog smatrajući da im ne treba toliki broj doza i ne u omjerima kako je to EK odlučila. Tako je, primjerice, Hrvatska uzela sve doze AstraZenece koje su joj pripadale s obzirom na broj stanovnika - njih 2,7 milijuna (tražili smo 3,6 milijuna, ali nismo mogli dobiti), dok je za cjepiva drugih proizvođača uzela manje nego što joj je pripadalo. S druge strane, bogatije države javile su Komisiji da su zainteresirane za otkup praktički svih doza koje druge države članice nisu preuzele.

Planovi mnogih, među kojima i Hrvatske, brzo su se izjalovili. Najvažnije, AstraZeneca, za koju su sve najrazumnije procjene govorile da će imati najsigurnije cjepivo, odobrena je sa značajnim zakašnjenjem u odnosu na Pfizer. Države koje su uzele velike količine Pfizera profitirale su jer se pri razdiobi cjepiva više nije uzimao samo kriterij broja stanovnika, nego i broj naručenih doza.

Države poput Hrvatske ostale su stoga s manje doza, što je vodilo sve većem nezadovoljstvu i na kraju ovom apelu šestorice premijera da se "uvede korektivni mehanizam", odnosno da se, bez obzira na broj naručenih doza, sve što stigne isporuči isključivo prema broju stanovnika. Svega ovoga ne bi bilo da su isporuke proizvođača bile sukladne dogovoru jer nitko ne bi imao manjak cjepiva. Tek je 60 milijuna doza cjepiva stiglo u zemlje EU tijekom prvog tromjesečja, što je samo 2,1 posto ugovorenog, a prosječno je jednom dozom cijepljeno oko 8 posto građana.

Europska komisija nema odgovor na pitanje kako bi se po tom ključu podijelilo cjepivo da je trenutačno odobreno samo jedno, koje je kupila samo jedna ili dvije zemlje EU. Znači li to da bi ostale čekale možda i godinu dana da dobiju prve doze cjepiva ili bi na temelju solidarnosti sve zemlje, ovisno o broju stanovnika, dobile određenu količinu cjepiva?

Rezervna solucija

Od registracije Pfizera Hrvatska je kupila još 900.000 doza, a trenutačno pregovara o novih milijun doza. Ukupno imamo ugovoreno 6,8 milijuna doza cjepiva, što bi se uskoro moglo povećati za milijun (7,8), a dosad smo uspjeli dobiti malo više od 400.000 doza. U cijeloj toj priči AstraZeneca, od koje je kupljeno najviše doza, trebala je isporučiti Hrvatskoj do kraja ovog mjeseca milijun doza, ali kako je ta tvrtka uvelike zakazala s isporukama - zemljama EU isporučila je samo 30 posto od dogovorenog - Hrvatska je od nje dosad dobila samo 168.000 doza.