Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Diljem svijeta žene su se borile ili se još bore za ravnopravan položaj na radnom mjestu. No u nekim zemljama bore se za još rudimentarnija prava: poput onoga da uopće mogu raditi izvan vlastita doma.
U jednom eksperimentu udanim majkama u Egiptu ponuđena je besplatna ili gotovo besplatna skrb za djecu u blizini mjesta gdje žive, a sve kako bi im se olakšao proces traženja posla. Ponudu je prihvatilo samo 11 posto žena. Za mnoge je glavna prepreka bio stav njihovih muževa koji smatraju da žene ne bi trebale raditi izvan kuće. Iako se 90 posto Egipćanki s takvim stavom ne slaže, tradiciji se nije uvijek lako suprotstaviti.
Posebno je teško kada protiv sebe imaju i autoritet konzervativnog supruga. Na velikom dijelu Bliskog istoka, sjeverne Afrike i južne Azije mnogi muškarci vjeruju da čast obitelji ovisi o tome jesu li im žene uključene u javni život; strahuju da bi supruga, ako ode raditi izvan neposredne blizine doma, mogla susresti muškarca koji joj nije rođak i time osramotiti obitelj. Takve nazadne stavove često prati nasilje. U Indiji je nasilje nad ženama toliko normalizirano da gotovo 40 posto čak i samih žena smatra da je opravdano da muž ponekad bude nasilan prema supruzi. U Maliju taj udio iznosi gotovo 70 posto.
Takvi stavovi osiromašuju čitava društva. U južnoj Aziji samo je oko trećine žena uključeno u radnu snagu, a na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi tek oko petine. Od 1990. udio dohotka od rada koji pripada ženama porastao je s 35 na 44 posto u liberalnoj Francuskoj, dok je u patrijarhalnom Pakistanu porastao s 1,5 na još uvijek vrlo niskih 9 posto. Svjetska banka procjenjuje da bi uklanjanje prepreka zapošljavanju žena u mnogim zemljama moglo povećati dohodak po stanovniku za oko 20 posto. Već je taj ekonomski učinak dovoljan razlog da se ograničavanje žena na život unutar kuće smatra ozbiljnim društvenim i gospodarskim problemom. No postoji i drugi jednako tako očit razlog.
Kada žene zarađuju, mijenja se ravnoteža moći unutar obitelji. Economist je analizirao podatke iz 27 zemalja i utvrdio da, čak i kada se uzmu u obzir razina seksizma u društvu i materijalni položaj kućanstva, žene koje rade za plaću imaju veći utjecaj na odluke u obitelji; od raspodjele kućnog budžeta pa do toga mogu li otići posjetiti prijateljicu bez traženja dopuštenja od supruga.
Ukratko, plaćeni rad čini obiteljske odnose ravnopravnijima.
Tri ključa za žene
Zamislimo da postoje zaključana vrata s nekoliko kompliciranih lokota koji sprječavaju žene da prođu kroz njih, odnosno sudjeluju na tržištu rada. Postoje tri načina kako otključati šifrirane lokote.
Prvi je pravnim putem. Prema procjenama Svjetske banke, oko 540 milijuna žena živi u zemljama u kojima je formalna jednakost pred zakonom još vrlo daleko od toga da postane stvarnost. Ipak, čak se i izrazito diskriminatorni zakoni mogu ukinuti, što pokazuje primjer Saudijske Arabije. Prije niza reformi koje su počele 2011., žene su ondje smjele raditi tek mali broj poslova i nisu imale pravo voziti automobil. Danas mogu raditi, voziti pa, ako požele, i ne nositi hidžab. Udio žena u radnoj snazi gotovo se udvostručio od 2010., s 18 na 34 posto. To je velik napredak za zemlju za koju se dugo smatralo da je čvrsto zarobljena u prošlosti, iako i tamo mnogo toga još po pitanju ženskih prava treba promijeniti.
Drugi način za razbiti šifru jest putem društvenih normi. Uvriježeno je mišljenje da se one vrlo teško mijenjaju, no povijest pokazuje da promjene mogu biti brze. U Velikoj Britaniji banke su sve do 1975. mogle odbiti ženi stambeni kredit ako nije imala pristanak supruga, dok Njemačka silovanje u braku nije kriminalizirala sve do 1997. Danas su se britansko i njemačko društvo toliko promijenili da su takva pravila gotovo nezamisliva, a mnogi mladi ljudi ni ne znaju da su nekoć postojala. Društvene norme mogu se mijenjati reformama odozgo, kao u Saudijskoj Arabiji, ali i postupnim širenjem novih obrazaca ponašanja kroz zajednicu. Većina ljudi moralne stavove ne oblikuje polazeći od apstraktnih načela, već promatra što rade ljudi koje poznaju i poštuju.
Važno je biti prvi
Zato su pionirke važne: prva žena u konzervativnom pakistanskom selu koja se usudi ne obazirati na ogovaranja i pronađe posao u obližnjem gradu olakšava drugim ženama da učine isto. Škole, nevladine organizacije i vlasti mogu taj proces ubrzati. Jedan eksperiment u Indiji pokazao je da su muškarci spremniji dopustiti svojim suprugama da rade ako vide da žene koje poznaju već rade u lokalnoj tvornici te da je ondje sigurno i uredno. Sve što rad čini sigurnijim za žene također može pomoći razbijanju uvjerenja da ih zbog njihove vlastite zaštite treba držati kod kuće. Primjer su autobusi namijenjeni samo ženama za putnice koje se kasno navečer vraćaju s posla.
Digitalna tehnologija također može pomoći. Preko malih ekrana koje drže u rukama žene u najrepresivnijim društvima mogu vidjeti, a time i za sebe zamisliti, drugačiji način života. To ne znači nužno kopiranje najliberalnijih zemalja, već se češće manifestira kao oponašenje trenda iz neke susjedne zemlje, koja je tek nešto manje patrijarhalna. Primjerice, iračka kućanica koja u turskim televizijskim serijama vidi žene na uglednim i dobro plaćenim poslovima može početi preispitivati vlastiti položaj.
Novac je treća opcija kojim bi se mogli otključati svi lokoti. Njegovu važnost priznaju čak i vrlo konzervativni muškarci. Jedan ekonomist govori o "kompromisu između časti i prihoda": u jednom trenutku dodatni novac koji bi zaposlena supruga mogla donijeti kućanstvu postaje toliko privlačan da muž počne razmišljati bi li njezin rad doista predstavljao tako velik udarac obiteljskoj časti. Drugim riječima, financijski interes može potaknuti promjene i ondje gdje ih moralni argumenti ne uspijevaju pokrenuti. Ljubav prema novcu možda je često osuđivana u religijskim tekstovima, ali može djelovati i kao snažna sila društvene promjene.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....