Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Veći dio dana učionica dvanaestogodišnje Gabriele u Wrocławu, gradu na jugozapadu Poljske, puna je života. No četvrtkom, kada počinje vjeronauk, sve kao da utihne i većina učenika napušta učionicu.
Vjeronauk je izborni predmet i ograničen je na jedan sat tjedno, ali čak je i to ponekad previše za drugu učenicu, Gabrielu, koja kaže da zavidi djeci koja ne moraju pohađati nastavu vjeronauka. Od 18 učenika u njezinu razredu, samo troje ide na vjeronauk.
Poljska je jedna od najreligioznijih europskih zemalja, a 92 posto odraslih izjašnjava se kao katolici. No religioznost je u padu. Udio odraslih koji uopće ne prakticiraju vjeru udvostručio se u manje od deset godina i sada iznosi 22 posto. Udio vjernika koji nedjeljom odlaze na misu pao je s 45 posto 2005. godine na manje od 30 posto. Smanjuje se i broj crkvenih vjenčanja, krštenja i svećenika, zbog čega je Crkva prisiljena tražiti nove svećenike u inozemstvu. U bogosloviji u Kielceu, na jugu Poljske, gotovo trećina budućih svećenika dolazi iz Afrike.
Odmak od religije posebno je izražen među mladima.
Od 1990-ih, kada je Poljska napustila komunizam, pa sve do početka 2010-ih, udio učenika završnih razreda srednjih škola koji su pohađali vjeronauk kretao se oko 90 posto. Do prošle godine pao je na samo 35 posto. Među mladima se 24 posto izjašnjava kao nevjernici, što je četiri puta veći udio nego među odraslima. Mladi su gotovo posvuda manje religiozni od svojih roditelja, ali u Poljskoj je taj generacijski jaz posebno izražen.
„Sekularizacija se ovdje odvija brže nego bilo gdje drugdje“, kaže Andrzej Kobyliński, svećenik i sveučilišni profesor.
Jedan od razloga jest gospodarski rast, za koji se vjeruje da obično pridonosi slabljenju religioznosti. Poljska je u tom pogledu ostvarila izvanredne rezultate: BDP po stanovniku, prilagođen paritetu kupovne moći, učetverostručio se u dva desetljeća, čime je zemlja dosegnula približno istu razinu stvarnog dohotka kao Španjolska. Istodobno otkriven je i niz skandala povezanih sa seksualnim zlostavljanjem koje su počinili pripadnici klera, a koji je ozbiljno narušio ugled Crkve. Dodatan razlog pada povjerenja bile su i neformalne veze crkvenih čelnika s desničarskom populističkom strankom Pravo i pravda (PiS), koja je vladala Poljskom od 2015. do 2023. godine. Ta je povezanost udaljila od Crkve mnoge mlade, ali i žene svih generacija. Stotine tisuća ljudi prosvjedovale su 2020. godine nakon što je Ustavni sud, u kojem su prevladavali suci imenovani uz potporu PiS-a, uveo gotovo potpunu zabranu pobačaja.
Svoj je trag ostavila i pandemija covida. Posjećenost misa naglo je pala tijekom lockdowna i otad se nije digla. Istodobno je tijekom posljednjeg desetljeća porasla potpora pravu na pobačaj i istospolnim brakovima.
No sve liberalnije društvo nije nužno dovelo i do liberalnijih zakona.
Donald Tusk, poljski premijer, predvodi vladu sastavljenu od centrističkih, progresivnih, lijevih i konzervativnih političkih stranaka.
Tijekom predizborne kampanje 2023. obećao je ublažiti zabranu pobačaja, ali nesuglasice unutar njegove koalicije dosad su spriječile ostvarenje tog obećanja. Presuda najvišeg suda Europske unije obvezala je Poljsku da priznaje istospolne brakove sklopljene u inozemstvu. Međutim, poljski zakoni još uvijek ne predviđaju čak ni mogućnost sklapanja registriranog partnerstva za istospolne parove. U srpnju je poljski predsjednik, saveznik stranke PiS, stavio veto na zakon koji bi istospolnim partnerima omogućio određena prava.
Mladi se okreću ekstremnoj desnici
Stranka Konfederacija (KWiN) sve ozbiljnije ugrožava položaj Prava i pravde (PiS) kao glavne oporbene snage u Poljskoj. Iako su mnogi političari Konfederacije izrazito konzervativni katolici, Crkva i vjerske teme nemaju osobito važno mjesto u njezinu političkom programu. Stranka se ponajprije usredotočuje na protivljenje Europskoj uniji, promicanje tradicionalnih muških uloga i stavova popularnih u internetskim muškim zajednicama, smanjenje poreza i zaustavljanje migracija.
„Sekularizacija nije prijetnja desnici“, kaže Krzysztof Bosak, jedan od čelnika Konfederacije. Prema njegovim riječima, religija zauzima „vrlo malen dio naše ukupne političke poruke“.
Upravo bi to moglo objasniti zašto je stranka privlačna mladim biračima koji nisu osobito religiozni. Ankete pokazuju da Konfederacija među mladima uživa veću potporu od bilo koje druge političke stranke. Istodobno, potpora stranci Pravo i pravda (PiS) pala je ispod 20 posto.
Nastojeći vratiti birače koji su prešli Konfederaciji i Konfederaciji poljske krune, još radikalnijoj krajnje desnoj skupini koja često zastupa antisemitske stavove, PiS je ove godine za svojeg kandidata za premijera odabrao katoličkog nacionalista. No taj je potez udaljio umjerenije članove i birače stranke. U srpnju je skupina od 40 zastupnika, predvođena bivšim premijerom Mateuszom Morawieckim, napustila PiS i osnovala novu stranku desnog centra pod nazivom Razvoj plus (Development Plus).
Prema Aleksu Szczerbiaku sa Sveučilišta u Sussexu, tradicionalni recept za uspjeh konzervativaca u Poljskoj nekada je bio jednostavan: biti ekonomski lijevo, društveno i kulturno desno te snažno povezan s religijom. Szczerbiak smatra da takva politička formula više ne funkcionira. Danas desnicu više ne povezuje prvenstveno vjera, nego strah od migranata, progresivnih društvenih promjena i Europske unije.
Svećenik i znanstvenik Andrzej Kobyliński smatra da je riječ o trendu prisutnom i u drugim europskim zemljama. Kao primjer navodi Alternativu za Njemačku (AfD), populističku desničarsku stranku koja je uglavnom sekularna, odnosno svoju politiku ne temelji prvenstveno na religiji.
Za premijera Donalda Tuska postoji i dobra i loša vijest.
Dobra je da njegova vladajuća Građanska koalicija (KO), manje od godinu dana prije parlamentarnih izbora, vodi u anketama.
Loša je da, prema sadašnjim rezultatima istraživanja, Građanska koalicija i njezini saveznici nemaju dovoljno potpore da ponovno sastave vladu. S druge strane, PiS i krajnje desne stranke zajedno imaju dovoljno veliku potporu da bi mogli osvojiti parlamentarnu većinu. Ipak, desnica je duboko podijeljena. Konfederacija je još tijekom prošle izborne kampanje obećala da nikada neće sudjelovati u vladi s PiS-om.
No ako te stranke uspiju prevladati međusobne razlike i preuzmu vlast, Poljska bi mogla dobiti desnu vladu koja bi bila manje vezana uz Katoličku crkvu, ali politički radikalnija nego ikada prije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....