Četiri zapovijedi po Drapatiju: Ukrajinski general ima plan kako pobijediti Putinovu armiju

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Legendarni generali, od Georgea Pattona, poznatog po konjaničkim čizmama i dvama pištoljima s drškama od bjelokosti, do asketskog Bernarda Montgomeryja, dobro su znali da moral vojnika uvelike ovisi o dojmu koji njihov zapovjednik ostavlja. Malo je koji vojni zapovjednik preuzeo dužnost s tako snažnom reputacijom kao Mihajlo Drapati, koji je 21. srpnja imenovan vrhovnim zapovjednikom ukrajinskih oružanih snaga, naslijedivši Oleksandra Sirskog.

Mnogi se nadaju da će njegovo imenovanje dovesti do modernizacije ukrajinskih oružanih snaga. Iako su od početka ruske sveobuhvatne invazije 2022. pokazale neočekivanu sposobnost inovacije i prilagodbe, još se nisu u potpunosti uspjele osloboditi rigidnih i zastarjelih zapovjednih struktura naslijeđenih iz sovjetskog razdoblja.

Heroj Mariupolja

General Drapati, danas 43-godišnjak, prvi je put stekao slavu 2014. godine kao mladi bojnik, kada su separatisti koje je podržavala Rusija pokušali zauzeti Mariupolj, grad na jugoistočnoj obali Ukrajine. Na čelu kolone od četiri oklopna vozila probio je pobunjeničke barikade i ušao u Mariupolj. Kasnije iste godine poveo je svoju bojnu u operaciju uz rusku granicu s ciljem presijecanja ruta kojima su se koristili separatistički borci. Tijekom akcije njegova se postrojba, zajedno s drugim ukrajinskim snagama, našla pod snažnom vatrom ruskih snaga i bila opkoljena. Nakon što se jedna susjedna bojna predala, Drapati je uspio organizirati proboj te iz okruženja izvesti oko 260 svojih vojnika natrag na ukrajinske položaje.

Veliki ukrajinski projekt podno Karpata: ovo dosad još nisu pokušali, šalju tisuće inženjera

Njegov ugled ne počiva samo na hrabrosti, nego i na tome što iskazuje suosjećanje prema vojnicima. Krajem 2024. imenovan je zapovjednikom kopnenih snaga, dužnosti koja je bila usmjerena na obuku i pripremu vojnika, a ne na izravno vođenje borbi. Njegove prve zapovijedi bile su usmjerene na poboljšanje uvjeta za vojnike, reformu sustava novačenja i uvođenje tehnologije radi smanjenja gubitaka. Također je nastojao uvesti zapadni stil zapovijedanja, u kojem se podređenima daje više ovlasti i slobode u donošenju odluka.

„Zapovjedništvo se postupno mijenja. Iz kulture straha postajemo kultura odgovornosti“, napisao je kasnije na Facebooku. „Prvi put inicijativa koja dolazi odozdo više se ne doživljava kao prijetnja, nego kao vrijedan resurs.“

Kako je svojim podređenima davao više odgovornosti, Drapati je iste standarde primjenjivao i na sebe. Nakon što je 2025. ruski projektil pogodio vojni poligon i usmrtio 12 vojnika na obuci, podnio je ostavku, poručivši da zapovjednik mora preuzeti odgovornost za takve tragedije.

Planiranje operacija

Kasnije je imenovan na dužnost koja ga je izravnije uključivala u planiranje borbenih operacija. Ondje je stekao veliko poštovanje zapovjednika brigada pod svojim zapovjedništvom jer je uvažavao njihova mišljenja i pružao im potporu. Kako ističe Rob Lee, stručnjak za rat u Ukrajini, Drapati je „kritičar sovjetskog načina razmišljanja i pretjeranog upravljanja iz vrha“, odnosno sustava u kojem zapovjednici kontroliraju i najsitnije odluke svojih podređenih.

Takav stil zapovijedanja bitno se razlikovao od pristupa generala Oleksandra Sirskog, kojega je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio nakon brojnih prosvjeda i pritužbi. Sirski je nepravedno stekao nadimak „mesar“, ponajviše zbog velikih gubitaka tijekom dugotrajne obrane Bahmuta 2023. godine.

Mnogi razliku između Drapatija i Sirskog prikazuju kao sukob dviju generacija – s jedne strane mlađeg zapovjednika koji razumije nove tehnologije i bespilotne letjelice, a s druge generala odgojenog u sovjetskoj vojnoj tradiciji. No takvo pojednostavljenje propušta uočiti njihove stvarne razlike.

Sad znamo najveću lekciju ratova u Ukrajini i Iranu

Naime, upravo je Sirski nadzirao široku primjenu bespilotnih letjelica u ukrajinskoj vojsci te razvoj strategije njihove uporabe – dronovi srednjeg dometa korišteni su za izolaciju Krima, dok su oni dugog dometa gađali naftna postrojenja duboko u Rusiji. Istodobno, smatrao je da Ukrajina mora nastaviti ulagati i u klasično naoružanje, poput tenkova i topništva, jer su upravo takvi sustavi ključni za zaustavljanje i razbijanje velikih neprijateljskih napada koje same bespilotne letjelice ne mogu odbiti.

Sirskog se također smatra sposobnim taktičkim zapovjednikom. Uspješno je vodio obranu Kijeva 2022., a dvije godine poslije i ukrajinski prodor na ruski teritorij u području Kurska. Međutim, najveće kritike na račun njegova vodstva odnosile su se na strateške procjene te na optužbe da je pri raspodjeli pojačanja i vojne opreme favorizirao pojedine postrojbe.

Sukob Sirskog i Fedorova

Zapadni časnici koji su sudjelovali u planiranju velike ukrajinske ljetne protuofenzive 2023. tvrdili su da je Sirski preusmjerio previše snaga u obranu Bahmuta, umjesto da ih koncentrira za glavni napad na jugu zemlje. Njegovi pristaše odgovaraju da je time vezao znatan broj ruskih postrojbi te da bi, ako je doista bilo pogrešne raspodjele snaga, odgovornost prije svega trebao snositi tadašnji vrhovni zapovjednik Valerij Zalužni.

General Sirski stekao je i reputaciju zapovjednika koji pretjerano kontrolira svoje podređene te nije bio spreman u potpunosti prihvatiti ovlasti ministra obrane Mihajla Fedorova, još jednog predstavnika mlađe generacije reformatora. Dok je Fedorov nastojao objediniti oslabljene i loše vođene postrojbe kako bi povećao njihovu učinkovitost, Sirski je osnivao nove brigade, čime je dodatno raspršivao ionako ograničen broj raspoloživih vojnika.

Ukrajina preokreće tijek rata: ‘Ovo djeluje kao prijelomnica, Rusima prijeti raspad‘

Kako je ocijenio Jack Watling iz londonskog think-tanka Royal United Services Institute (RUSI), Sirski je neke od najboljih ukrajinskih postrojbi rasporedio na različite, međusobno udaljene dijelove bojišnice, umjesto da ih zadrži na okupu. Time je raspršio njihove snage i smanjio njihovu borbenu učinkovitost.

Nakon sukoba sa Sirskim i neuspjelog pokušaja da ga smijeni, predsjednik Volodimir Zelenski 15. srpnja razriješio je dužnosti ministra obrane Mihajla Fedorova. Ta je odluka izazvala val prosvjeda na kojima se istodobno tražila smjena Sirskog i povratak Fedorova u vladu. Prema dostupnim informacijama, Zelenski je Fedorovu ponudio novu dužnost, no još nije poznato hoće li je prihvatiti. Njihov međusobni odnos, koji se nekoć temeljio na povjerenju i lojalnosti, očito je ozbiljno narušen.

Način na koji je Fedorov smijenjen, kao i kaotični događaji koji su uslijedili, oslabili su autoritet predsjednika Zelenskog. Među prosvjednicima bili su i vojnici s bojišta, poput 27-godišnjeg Andrija Sirija, koji je u napadu dronom izgubio stopalo. Na svoju je štaku pričvrstio transparent s porukom: „Ne mogu stajati, ali neću šutjeti.“

Koliko god novi vrhovni zapovjednik Mihajlo Drapati bio sposoban i cijenjen, izazovi koji ga očekuju iznimno su složeni i nema na raspolaganju jednostavna ni brza rješenja.