Audijev grad na rubu propasti, crni niz prijeti Njemačkoj: ‘Najgora kriza u povijesti države‘

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Ne treba dugo posjetitelju Ingolstadta, grada srednje veličine u Bavarskoj, da primijeti kako je ovo Audijev grad. Tu je odmah pokraj gradske vijećnice Audijev štand zdravstvenog osiguranja, zatim impresivni muzej proizvođača automobila, kao i reklame koje najavljuju Audijevu ljetnu koncertnu sezonu koja počinje ovaj vikend. Upoznate li nekoga iz grada, velike su šanse da ili radi u Audijevoj tvornici (koja ovdje zapošljava oko 40.000 ljudi) ili je u srodstvu s nekim tko je tamo zaposlen. Uspjeh Audija pretvorio je Ingolstadt iz uspavanog mjesta od 30.000 stanovnika (nakon Drugoga svjetskog rata) u grad od gotovo 150 tisuća žitelja.

Baš zato problemi u koje je Audi zapao, a to su pad dobiti i broja zaposlenih, pomažu objasniti zašto je grad zapao u duboku financijsku krizu. Prihodi od poreza na poslovanje prepolovili su se u samo nekoliko godina, ponajviše upravo zbog problema Audija i njegove matične tvrtke Volkswagen.

Situacija je toliko ozbiljna da je vlada Gornje Bavarske ranije ove godine odbila proračun Ingolstadta i zabranila gradu nova ulaganja. Veliki projekti, poput obnove poznatog brutalističkog kazališta, stavljeni su na čekanje. Učenici su morali biti premješteni iz jedne dotrajale škole jer grad nije mogao financirati njezinu obnovu. "Audi je blagoslov za naš grad, ali jednako tako i rizik", kaže gradonačelnik Michael Kern.

Nekad su plivali u novcu

Budući da prihodi gradova uvelike ovise o uspjehu lokalnih tvrtki, mnogi njemački gradovi dijele njihovu sudbinu - kad gospodarstvo napreduje, napreduju i gradovi, a kad tvrtke zapadnu u probleme, problemi pogađaju i gradske proračune.

U dobrim vremenima neki su doslovno plivali u novcu: jedan gradić s Daimlerovom tvornicom pokraj Stuttgarta popločao je pješačke prijelaze mramorom iz Carrare.

Filozofi su danas traženiji od programera

No kada industrija kihne, gradovi obolijevaju - a taj problem više nije ograničen na nekadašnja industrijska područja poput Ruhra ili Saarske. Gradove u bogatoj saveznoj zemlji Baden-Württemberg teško su pogodili problemi automobilske industrije. Teškoće Ludwigshafena, jednog od najzaduženijih njemačkih gradova, usko su povezane s problemima kemijskog diva BASF-a.

Čak se i gradovi s raznolikijim gospodarstvom nalaze pred provalijom. Njihovi prihodi više ne mogu pratiti sve veće rashode. Prema novom izvješću Zaklade Bertelsmann, ukupni proračunski manjak njemačkih općina i gradova prošle je godine dosegnuo rekordne 32 milijarde eura, što je gotovo 30 posto više nego godinu prije. Gotovo svi očekuju da će se stanje i dalje pogoršavati.

"Ovo je najgora kriza u povijesti Savezne Republike Njemačke", kaže René Geissler, profesor javne uprave na Visokoj tehničkoj školi u Wildauu. Za to navodi tri glavna razloga: snažan rast inflacije, osobito u građevinarstvu, povećanje troškova zaposlenika te nove zakone koje je donio Bundestag, osobito one koji se odnose na naknade za mlade i osobe s invaliditetom, a koje općine moraju financirati. Takvi obvezni izdaci danas čine 80 posto proračuna Ingolstadta, prisiljavajući grad na drastične rezove u ostalim područjima. U siromašnijim gradovima pritisak je još veći. Geissler očekuje da će mnoge općine pribjegavati "neprimjetnim rezovima" kako bi uspjele zatvoriti proračune.

Vidljive posljedice

Posljedice su vidljive posvuda. Bayreuth je otkazao proslavu 150. obljetnice prvog festivala Richarda Wagnera. Siromašne berlinske gradske četvrti teško se nose s najezdom otrovnih dlakavih gusjenica. Baš poput radnika koji, dok čekaju plaću, zalažu nakit u zalagaonici, neki su gradovi posegnuli za Kassenkreditima - kratkoročnim zajmovima kojima podmiruju tekuće račune. Diljem Njemačke škole, ceste i sportske dvorane propadaju jer su ulaganja u infrastrukturu naglo smanjena. Zaostatak u ulaganjima u lokalnu infrastrukturu narastao je na rekordnu 231 milijardu eura. Poručujući da je kucnuo posljednji čas, gradonačelnici diljem Njemačke su 22. lipnja održali javne skupove kako bi upozorili da su iscrpili svoje financijske mogućnosti. "Ovu godinu još možemo izdržati, ali nakon toga mnogi će gradovi biti dovedeni do zida", kaže Martin Wilhelm, gradski rizničar Offenbacha, grada u okolici Frankfurta.

Najjači izraelski lobi na svijetu ima novi plan

Kako izaći iz ove krize? Gradovi i općine traže od savezne vlade da se pridržava načela "tko propisuje, taj plaća", odnosno da osigura novac za provedbu svakog novog zakona čije troškove prebacuje na lokalne vlasti. Općine koje nemaju financijske rezerve traže i do 30 milijardi eura hitne pomoći. Savezna vlada, koja se i sama bori s proračunskim ograničenjima, zasad nije ponudila značajniju pomoć. Ipak, prema riječima Henrika Schellera, stručnjaka za javne financije iz Njemačkog instituta za urbana pitanja, stanje je toliko ozbiljno da se očekuje kako će savezna vlada ipak intervenirati do kraja godine. U protivnom, upozorava, "mogli bismo svjedočiti svojevrsnoj revoluciji".

U Ingolstadtu još nema govora o revoluciji. No Michelle i Christian, bračni par iz grada, kažu da već primjećuju prve znakove propadanja - od knjižnica koje su prisiljene prikupljati donacije do gradskog festivala kojemu je smanjen proračun. Mnogi strahuju da bi daljnje pogoršanje javnih usluga moglo povećati potporu krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD).

"Svaki školski krov koji prokišnjava i ostane nepopravljen tri godine dodatno jača desne populiste", kaže Marc Grandmontagne, pročelnik za obrazovanje i kulturu u Ingolstadtu. Možda će upravo takav razvoj događaja natjerati političare u Berlinu da ozbiljnije pristupe rješavanju problema.