Nijemac Armin najuspješniji je direktor na svijetu

Čak i prema standardima posljednjih nekoliko turbulentnih godina, 2025. bila je zahtjevna godina za direktore velikih kompanija. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću označio je početak trgovinskog rata i rezultirao nizom kaotičnih političkih poteza. Borba za tehnološku nadmoć između Kine i Zapada dodatno se zaoštrila. Istodobno, uzbuđenje oko umjetne inteligencije (AI) nije se pretvorilo u stvarnu dobit, a investitori su sve više frustrirani.

Ipak, usred tog previranja, neki su čelnici korporacija imali iznimno uspješnu godinu. Po treći put The Economist je analizirao koji je izvršni direktor bio najuspješniji. Kao i prethodnih godina, započeli smo rangiranjem kompanija iz indeksa S&P 1200 prema dodatnom povratu za dioničare, odnosno prema tome koliko su njihove dionice nadmašile prosječni prinos vlastitog sektora, pri čemu indeks obuhvaća većinu velikih svjetskih gospodarstava, izuzev kontinentalne Kine i Indije. Iz analize smo isključili direktore koji su na dužnosti kraće od tri godine, a preostalih deset najboljih uzeli smo kao polazište za konačni izbor.

Izvršni direktori koje smo uvrstili u uži izbor, poredani prema visini povrata koji su njihove kompanije donijele dioničarima, bili su sljedeći: Armin Papperger iz Rheinmetalla, njemačkog proizvođača naoružanja; Tom Palmer iz Newmonta, najvećeg svjetskog proizvođača zlata; Okada Naoki iz Fujikure, japanskog proizvođača optičkih vlakana; David Zaslav iz Warner Bros Discoveryja, medijskog diva; Son Jae-il iz Hanwha Aerospacea, južnokorejske obrambene kompanije; Sanjay Mehrotra iz Microna, američkog proizvođača memorijskih čipova; J. Paul Rollinson iz Kinross Golda, još jednog rudarskog diva; Vladimir Tenev iz Robinhooda, platforme za maloprodajno trgovanje; Kwak Noh-Jung iz SK Hynixa, južnokorejskog proizvođača memorijskih čipova; te Dave Mosley iz Seagate Technologyja, američkog proizvođača disk driveova.

Ukrajina je na korak do mira

Dvojicu čelnika iz uže skupine isključili smo zbog slabih rezultata u ranijem razdoblju. Mosley je preuzeo vodstvo Seagatea 2017. godine. U razdoblju do 2024., prije nego što je kompanija počela osjećati korist od procvata umjetne inteligencije, Seagateovi su se godišnji prihodi smanjili za dvije petine, a dobit je naglo pala. Iz sličnih razloga iz izbora je isključen i Zaslav iz Warner Bros Discoveryja. Iako je vješto upravljao nadmetanjem potencijalnih kupaca za kompaniju, suprotstavljajući konkurente kako bi iznudio što višu cijenu, to nije bilo dovoljno za ulazak u završni izbor. Dionice Warnera više su se nego udvostručile otkako su u rujnu prvi put objavljene glasine o ponudi Paramounta, još jednog hollywoodskog studija. No prodaja Paramountu ili drugom zainteresiranom kupcu, Netflixu, još nije zaključena. Osim toga, financijsko poslovanje Warnera pod Zaslavovim vodstvom bilo je nestabilno. Medijski div posluje s gubitkom otkako je nastao spajanjem WarneraMedia i Discoverya koje je Zaslav orkestrirao 2022. godine.

Problemi u kompanijama

Još dvojicu direktora isključili smo zbog problema oko korporativnog upravljanja u njihovim kompanijama. U veljači je čelnik američkog poslovanja Fujikure završio u zatvoru zbog izvlačenja novca iz tvrtke kako bi platio kuću na plaži vrijednu 2,5 milijuna dolara na otoku uz obalu Južne Karoline. Iako Okada u tome nije sudjelovao, incident upućuje na nedostatak odgovarajućeg nadzora unutar kompanije. Problemi su snašli i Hanwha Aerospace, dio južnokorejskog konglomerata Hanwha Group. U ožujku je ta obrambena tvrtka pokušala izdati nove dionice, tvrdeći da će prikupljenim sredstvima financirati širenje. No mnogi su posumnjali u skrivene motive. Lee Jae-myung, današnji predsjednik Južne Koreje, ustvrdio je da je riječ o manevru predsjednika konglomerata (koji trenutačno prenosi vlasnički udio u grupi na svoja tri sina) s ciljem smanjenja poreza na nasljedstvo putem namjernog rušenja cijene dionica obrambene kompanije. Konglomerat je te optužbe odbacio. Južnokorejski financijski regulator dvaput je blokirao planirano izdavanje dionica, da bi koncu dopustio prodaju znatno manjeg broja.

Europa sada ima golemu šansu

U nekim od preostalih slučajeva za visoke povrate dioničarima više je zaslužna sreća nego vještina upravljanja. Cijena zlata ove je godine porasla za oko 65 posto, jer su ulagači tražili sigurno utočište od geopolitičkih napetosti. Čelnici Newmonta i Kinrossa za to mogu preuzeti malo vlastitih zasluga te su i oni isključeni.

Čelnici dvaju proizvođača memorijskih čipova s našeg popisa, Microna i SK Hynixa, također su imali koristi od povoljnih okolnosti. Obje kompanije proizvode memoriju velike propusnosti (HBM), koja je postala ključna komponenta podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. Od njih dvojice, Kwak Noh-Jung iz SK Hynixa zaslužuje veću pohvalu. Ustrajna ulaganja njegove kompanije u istraživanje i razvoj, unatoč cikličnosti industrije, učinila su je svjetskim predvodnikom u području HBM-a.

Na udaru regulatora

Vrijedi spomenuti i Teneva iz Robinhooda. Kompanija koju je suosnovao učinila je trgovanje jednostavnim i dostupnim širokim masama. Proširila se na nova područja, uvela klađenje na sport i političke izbore te se upustila u tokenizaciju. No Robinhood se često našao i na udaru regulatora. Ove je godine platio oko 75 milijuna dolara kako bi nagodio istrage koje je protiv njega vodilo Regulatorno tijelo za financijsku industriju (FINRA) i Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC), obje američke nadzorne institucije.

Nijemci više ne žele piti pivo. Zašto?

Time na vrhu ostaje Papperger iz Rheinmetalla, naš izbor za najboljeg izvršnog direktora 2025. godine. Nakon što je 2024. godine za dlaku ispao iz užeg izbora, Papperger je iza sebe imao još jednu izvanrednu godinu, donijevši dioničarima, uključujući dividende, ukupni povrat od 158 posto. U sektoru europskih obrambenih kompanija, koji snažno raste zahvaljujući povećanoj vojnoj potrošnji na kontinentu, Rheinmetall se posebno istaknuo.

Njemačka je kompanija ove godine nadmašila konkurenciju i osigurala niz velikih ugovora, a u rujnu je dogovorenom akvizicijom ušla i u područje brodogradnje za ratnu mornaricu. Istodobno ulaže velika sredstva kako bi pridonio jačanju europskih obrambenih kapaciteta.

Papperger, s kojim je The Economist razgovarao ranije ove godine, pokazao je hrabrost i odlučnost. Valja znati da su prošle godine na Pappergera Rusi pokušali atentat što su američke i njemačke sigurnosne službe spriječile. Iako je nakon toga pojačao osobno osiguranje, nije se povukao niti dao zastrašiti. Kao čelnik Rheinmetalla od početka 2013. godine, dosljedno je zagovarao jačanje europske obrambene industrije znatno prije ruske invazije na Ukrajinu 2022., u vrijeme kada je takav stav na kontinentu nailazio na skepsu. Danas, s pravom, ubire plodove te dalekovidnosti.