Nema ljepšeg nego probuditi se uz ptičji cvrkut - osim ako taj cvrkut i gugutanje ne dolazi od ptica koje uporno slijeću na vaš balkon ili prozorsku klupčicu i svojim vas prisustvom neopisivo živciraju. Gradski su golubovi, galebovi, vrane i ostale ptice neizostavan dio urbanog krajolika, no njihova prisutnost na zgradama i oko njih često uzrokuje ozbiljne probleme. Naime, ptičji izmet oštećuje pročelja, gnijezda začepljuju oluke i ventilacijske otvore, što i održavanje objekta - radilo se o kući ili zgradi - čini skupljim.
Neki se upuštaju u beskonačne bitke s ptičjim rodom, pokušavajući na sve načine spriječiti ptice da se zavlače u njihove balkone ili da izmetom nagrđuju izgled fasade ili dvorišta. Više je načina na koji se možete uhvatiti u koštac s tim zadatkom, ali jedan od najučinkovitijih je postavljanje mehaničkih prepreka, poput igličastog sustava ili zaštitne mreže.
- Zaštita se postavlja na mjesta na koja golubovi i ostale ptice slijeću i promatraju svoj teritorij u potrazi za hranom. Kad ih odmaknete s tih pozicija, one gube interes za taj prostor i odlaze na drugo mjesto. To je osnova mehaničke, potpuno čiste zaštite - kaže Alois Farbak, čija tvrtka Farbak d.o.o. djeluje diljem Hrvatske, a njihove su zaštite postavljene na brojnim javnim i povijesnim objektima, od zgrade Hrvatskog sabora do brojnih javnih ustanova i privatnih objekata.
Upravo je potraga za učinkovitim i dugotrajnim rješenjem prije više od dva desetljeća Aloisa Farbaka dovela do razvoja vlastitih sustava zaštite od ptica. Farbak kaže kako prvi proizvodi nisu bili savršeni, ali su se s godinama razvijali kroz praksu, promatranje ponašanja ptica i suradnju sa stručnjacima.
Najljepši hrvatski domovi, bazeni iz snova i priče koje inspiriraju: Ljetni broj D&D-a je u prodaji!
- Krenuo sam u razvoj zaštite od golubova koja se postupno usavršavala. S vremenom, kroz proučavanje problema i konzultacije sa stručnjacima, došli smo do rješenja na koja sam danas vrlo ponosan - tvrdi Farbak.
U razvoju sustava važnu je ulogu imala suradnja sa stručnjacima Veterinarskog fakulteta, koji su pomogli u razumijevanju fizičkih karakteristika i navika ptica. Cilj je bio razviti zaštitu koja neće ozljeđivati ptice, nego ih jednostavno spriječiti da koriste određene površine.
Osim na fasadama, sustav mehaničke zaštite učinkovit je i na vanjskim jedinicama klimatizacijskih uređaja, gdje sprječava gniježđenje i nakupljanje nečistoća.
- Pokazalo se da se zbog toga često može izbjeći jedan dodatni servis godišnje, što predstavlja i vid uštede za vlasnike objekata - kaže Farbak.
Velik problem predstavlja i ptičji izmet, koji ostavlja trajna oštećenja na pročeljima.
- Izmet sadrži fosfate koji ostavljaju tragove. Fasadu možete prati koliko god želite, ali u mnogim slučajevima jedino rješenje ostaje ponovno bojanje - napominje.
Ključ uspjeha mehaničkog igličastog sustava, objašnjava, bilo je dugogodišnje praćenje ponašanja ptica, na temelju čega su mijenjani razmaci, visina i raspored zaštitnih iglica.
- Osnovno je pravilo da ptica ne može dotaknuti podlogu na koju želi sletjeti. Kad to onemogućite, zaštita je učinkovita. Posebnu smo pozornost posvetili i sigurnosti ptica. Iglice prolaze postupak plastificiranja i termičke obrade, pri čemu se na vrhovima stvara zaobljenje koje uklanja opasnost od ozljeda.
Među rješenjima koja ističe nalazi se i mogućnost prilagodbe sustava različitim arhitektonskim detaljima.
- Zaštita je multifunkcionalna. Ako na fasadi postoji ukras ili arhitektonski element, iglice se mogu prilagoditi i pomaknuti bez gubitka funkcije. Upravo su zbog toga naši sustavi prihvaćeni i na objektima pod konzervatorskom zaštitom, jer zaštita ne narušava izgled pročelja i u standardnoj izvedbi gotovo je neprimjetna. Po potrebi je možemo izraditi u nizu boja, da bude manje vidljiva - kaže Farbak.
On tvrdi da o pticama zapravo znamo vrlo malo. Unatoč godinama istraživanja, one su i dalje veliki misterij. Upravo ga ta znatiželja, kaže, i danas potiče na daljnji razvoj proizvoda:
- Promatram njihove navike i razmišljam kako unaprijediti sustav, a da pritom ni na koji način ne ugrozimo njihovo zdravlje. Cilj nije naštetiti pticama, nego ih usmjeriti dalje od prostora gdje stvaraju štetu.
Golubovi se posebno dobro snalaze u starim gradskim jezgrama i na povijesnim građevinama.
- Golub dupljaš traži zaklonjena mjesta za gniježđenje. Zbog toga su stare zgrade i brojni arhitektonski detalji za njega idealni - upozorava Farbak, čija tvrtka danas radi na području cijele Hrvatske. Za montažu najčešće angažiraju alpiniste ili specijalizirane ekipe s autokošarama, a dronove koriste za pregled objekata i utvrđivanje kritičnih točaka. Iako se zaštitni elementi mogu kupiti zasebno, iskustvo je pokazalo da je pravilna ugradnja jednako važna kao i sam proizvod.
Farbak posebno naglašava konstrukciju iglica, koja je kod nekih proizvoda dostupnih na tržištu, blago rečeno, upitne kvalitete.
- Ako su iglice pretanke, ptica ih može razmaknuti i zaštita gubi svrhu. Naše su debljine minimalno dva milimetra kako bi zadržale čvrstoću - objašnjava.
Za balkone, atrije i veće otvore koriste se zaštitne mreže koje ne ozljeđuju ptice i ne rastežu se tijekom vremena. Ali nije svaka mreža dovoljno dobra, tvrdi Farbak.
- Postavljamo specijalne mreže s fiksnim čvorovima, koje se ne šire. Ako ptica dođe u kontakt s takvom mrežom, mreža je ne ozljeđuje, nego se ptica odbije od mreže. Takve se mreže rade pomoću čeličnih sajli i specijalnih kliješta, a okvir je također od čelične sajle, debljine dva milimetra - kaže.
Farbak dodaje da je njegova tvrtka prva u ponudu uvela crne mreže jer se pokazalo da kod crne mreže nema loma svjetla. Oko se lakše prilagođava pogledu kroz mrežu, sama je mreža manje uočljiva i ne daje osjećaj da ste u kavezu, kao što je kod upotrebe bijelih ili svijetlih mreža.
Farbak ne spava na lovorikama. Tvrtka trenutačno razvija zaštitu od ptica za solarne panele koja bi trebala spriječiti gniježđenje ptica ispod konstrukcije te smanjiti potrebu za čišćenjem. U pripremi je i novi proizvod za široku potrošnju.
- Bit će višekratan, moći će se jednostavno postavljati i uklanjati te ponovno koristiti. Želimo ponuditi rješenje koje će biti dostupno svakome - zaključuje Alois Farbak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....