Nakon zgražanja nad Sv. Klarom arhitekt pokazao zagrebački kvart s kojim je oduševljen: ‘To je urbanizam!‘

Nakon što je njegova šetnja Svetom Klarom, koju je opisao kao primjer potpunog urbanističkog kaosa, izazvala buru komentara, arhitekt Janko Kralj iz ATAK Studija nedavno je objavio video u kojem je predstavio sasvim drukčiji primjer zagrebačkog urbanizma.

Umjesto uskih ulica bez nogostupa, zgrada naguranih na malim parcelama i nedostatka prostora za pješake, ondje je urbanističko rješenje posve drukčije. Stambeni blokovi okruženi su zelenilom, a između njih ima mjesta za kretanje, igru i svakodnevni život.

Riječ je o Travnom, zagrebačkom naselju u kojem se visoki neboderi izmjenjuju s nižim kućama u nizu, dok su škole, vrtići i igrališta uklopljeni u cjelinu. Kralj ga izdvaja kao pozitivan primjer urbanizma, a u svojoj šetnji objašnjava što ga čini posebnim.

U novoj epizodi svojeg YouTube serijala gledatelje najprije vodi u garažu ispod Mamutice, jednu od arhitektonski zanimljivijih točaka naselja. Ondje pokazuje otvore kroz koje u podzemni prostor dopire prirodno svjetlo, stvarajući zanimljive svjetlosne efekte, te objašnjava kako je garaža izvedena od predgotovljenih betonskih elemenata. Takav način gradnje omogućio je bržu izvedbu, a prema njegovu objašnjenju, bio je i nešto jeftiniji. Kralj pritom skreće pozornost na detalje garaže koji se možda ne primjećuju pri svakodnevnom korištenju, a usput otkriva i zanimljivost o Mamutici: kako navodi, trebala se zvati Tratinčica.

Arhitekt prošetao najkontroverznijim kvartom u Zagrebu: ‘Nije smiješno, opasno je. Tko je ovo dozvolio?‘

No glavni dio njegovog obilaska posvećen je prostoru oko nje. Središnja travnata površina, okružena stambenim zgradama, ostavlja posve drukčiji dojam od kvartova u kojima je svaka raspoloživa parcela iskorištena za novu gradnju. Kralj objašnjava kako se Travno razlikuje od urbanističkih rješenja karakterističnih za šezdesete godine, poput onih u Zapruđu. Arhitektura je ovdje, smatra, mekša, razvedenija i manje strogo geometrijska, što vidi kao svojevrsnu evoluciju arhitektonske ideje.

Posebno se zaustavlja na elementima za zaštitu od sunca na pročeljima zgrada. Na starijim zgradama u Travnom riječ je o masivnim betonskim brisolejima koji ljeti sprječavaju izravno sunčevo zračenje i pregrijavanje stanova, dok zimi, kada je Sunce niže, propuštaju njegove zrake u interijer. Kralj ističe kako je riječ o trajnom rješenju koje ne zahtijeva mnogo održavanja, a kao kontrast pokazuje metalne elemente na obližnjoj zgradi koji su danas vidljivo oštećeni. Ova usporedba pokazuje prednosti kvalitetno odabranih materijala i promišljenih arhitektonskih detalja, koji ne utječu samo na izgled pročelja nego i na ugodnost stanovanja.

Obilazak nastavlja prema Osnovnoj školi Gustava Krkleca i dječjem vrtiću, gdje se, kako primjećuje, posebno dobro osjeća otvorenost prostora. Škola i vrtić izvedeni su od predgotovljenih elemenata, a vrtić je prepoznatljiv po šesterokutnom oblikovanju. Pješačke površine i okolni otvoreni prostori ostavljaju dojam sigurnijeg i ugodnijeg okruženja za djecu, što je jedna od važnih razlika u odnosu na naselja u kojima prometnice i nedostatak nogostupa svakodnevno otežavaju kretanje.

Jedna od zanimljivosti Travnog jest i raznolikost stambenih tipologija. Na istočnom rubu naselja nalaze se zakrivljene zgrade koje Kralj naziva "pužićima", dok se u drugom dijelu nižu obiteljske kuće s vlastitim dvorištima. Posebno pritom izdvaja kuće u nizu, čiji južni dijelovi imaju privatne vrtove. Takav tip stanovanja opisuje kao miran i ugodan, a podsjeća i na to da niže kuće mogu biti kvalitetan dio veće gradske cjeline.

U razgovoru s Kraljem doznali smo i da su u videu pogrešno identificirali zgradu koja se kolokvijalno naziva Kineskim zidom, što je saznao iz nekih od mnogobrojnih komentara ispod videa u kojima su stanari Travnog dijelili i iskustva živjeljenja u tom kvartu. Ističe pritom kako je ponosan na zajednicu koja se okupila oko kanala te da je takva razmjena mišljenja jedna od njegovih najvećih vrijednosti.

Arhitekt javno izrekao ono što se nitko ne usudi reći: ‘Ovo je realna cijena kvadrata stana, a znate li kolika je dobit građevinskih poduzetnika‘

Posebnu pozornost privlači i zgrada na kućnom broju 7, čiji su balkoni zakrenuti tako da cijelom pročelju daju dojam nagiba. Kralj na tom primjeru objašnjava kako arhitektura sedamdesetih godina izlazi iz jednostavne forme kvadra i istražuje drukčije načine oblikovanja. No pritom naglašava da forma ne bi smjela biti sama sebi svrha. Balkoni, primjerice, trebaju biti dovoljno upotrebljivi da na njima stanari mogu postaviti stol i sjesti na otvorenom.

U Travnom se nalaze i visoki stambeni tornjevi koji omogućuju veću gustoću stanovanja, a istodobno oslobađaju prostor u prizemlju za zelenilo i druge sadržaje. Kralj pokazuje i jednu obnovljenu zgradu na kojoj su toplinska izolacija i zamjena stolarije dobro izvedeni, čime ilustrira kako se i starija stambena gradnja može kvalitetno unaprijediti. Tornjevi oko Mamutice, dodaje, izvorno su bili izvedeni u četiri različite boje.

U videu se osvrće i na urbanistički plan Travnog, koji potpisuje Miroslav Kollenz, te arhitekturu Mamutice i okolnih nebodera, za koju navodi Nevenku Postružnik i Đuru Mirkovića. Pokazuje i podzemne spremnike za otpad, za koje smatra da su bolje rješenje od otvorenih spremnika na javnim površinama, kao i prolaze kroz velike zgrade koji povezuju različite dijelove naselja.

"Nama je ovdje divno. Ali to nije slučajno. To je arhitektura. To je urbanizam", zaključuje Kralj.