Europsko stanovanje i dalje se suočava s velikim razlikama među državama članicama i ozbiljnim izazovima u dostupnosti, kvaliteti života i rastu troškova. Prema najnovijoj publikaciji Eurostata „Housing in Europe – 2025 edition“, u 2024. godini 68 posto ljudi u Europskoj uniji živjelo je u kućanstvu koje posjeduje vlastiti dom, dok je preostalih 32 posto stanovništva živjelo u unajmljenim prostorima.
Kada pogledamo pojedine zemlje, Hrvatska se ističe iznimno visokom stopom vlasništva, čak 91 posto Hrvata živi u vlastitom domu, što je znatno iznad prosjeka EU-a. Najviši udjeli vlasnika također su zabilježeni u Rumunjskoj (94 posto), Slovačkoj (93 posto) i Mađarskoj (92 posto). Jedina iznimka u Europskoj uniji je Njemačka, gdje je većina stanovnika najmoprimac, s 53 posto stanovništva koje živi u unajmljenom prostoru, dok su u Austriji i Danskoj najam češći u 46, odnosno 39 posto slučajeva.
Kada govorimo o tipu stanovanja, u EU je 2024. godine 51 posto stanovnika živjelo u kući, dok je 48 posto živjelo u stanu, a preostalih jedan posto u drugim vrstama smještaja, poput kućica na vodi ili kamp-vozila. Kuće su najčešći oblik stanovanja u dvije trećine država članica, a posebno ih je puno u Irskoj, gdje 90 posto stanovnika živi u kući, zatim u Nizozemskoj i Belgiji (po 77 posto) te u Hrvatskoj, gdje 76 posto građana živi u kući. S druge strane, najviše stanova ima u Španjolskoj (65 posto), Latviji (64 posto) i Malti (63 posto). U gradovima prevladavaju stanovi, pa 73 posto stanovnika EU-a u urbanim područjima živi u stanu, dok u ruralnim područjima 83 posto ljudi živi u kući, a samo 16 posto u stanu.
Veličina stanovanja u EU u 2024. prosječno je iznosila 1,7 soba po osobi i 2,3 osobe po kućanstvu. Najveći broj soba po osobi bilježe Malta s 2,2 sobe, Belgija, Luksemburg i Nizozemska s po 2,1 sobu, dok su najmanje prosječne veličine zabilježene u Slovačkoj i Rumunjskoj s 1,1 sobom po osobi te u Poljskoj i Latviji s 1,2 sobe po osobi. U Hrvatskoj se prosječan broj osoba po kućanstvu kreće oko 2,7, dok je u zemljama poput Njemačke, Danske i Švedske prosjek dva, a u Finskoj i Litvi 1,9.
Kvaliteta stanovanja mjeri se različitim kriterijima, a jedan od njih je prenapučenost. U EU-u je u 2024. godini 17 posto stanovnika živjelo u prenapučenom domu, što je pad u odnosu na 2010., kada je taj udio iznosio 19 posto. Najviše prenapučenih domova ima u Rumunjskoj (41 posto), Latviji (39 posto) i Bugarskoj (34 posto), dok su najmanji udjeli u Cipru (2 posto), Malti (4 posto) i Nizozemskoj (5 posto). Suprotno tome, 33 posto stanovnika EU živi u domu koji je veći nego što je potrebno, tzv. under-occupied domu, a najviše takvih kuća nalazi se na Cipru (70 posto), u Irskoj (67 posto) i Malti (64 posto), dok ih je najmanje u Rumunjskoj (7 posto), Latviji (10 posto) i Grčkoj (13 posto).
Ovo je idealna temperatura na termostatu ako želite uštedjeti: Svi stručnjaci rekli su isti broj!
Energetska pristupačnost također utječe na kvalitetu života. U 2024. godini devet posto stanovnika EU nije moglo adekvatno grijati svoj dom. Najveći udio neadekvatnog grijanja bilježi se u Bugarskoj i Grčkoj (po 19 posto), te u Litvi i Španjolskoj (po 18 posto), dok su najbolji rezultati u Finskoj, Sloveniji i Poljskoj, gdje udio stanovništva koje ne može grijati dom iznosi manje od tri posto.
Diskriminacija pri traženju stana i dalje je prisutna. Gotovo šest posto ljudi u EU osjetilo je diskriminaciju u posljednjih pet godina, a najviši udio zabilježen je u Španjolskoj i Sloveniji (po 9 posto). S druge strane, u Hrvatskoj, Mađarskoj, Italiji i Rumunjskoj udio onih koji su doživjeli diskriminaciju iznosi ispod jedan posto. Ljudi izloženi riziku od siromaštva dvostruko češće osjete diskriminaciju od onih koji nisu u riziku.
Kućanstva u EU 2023. godine u prosjeku su ispuštala 607 kilograma stakleničkih plinova po osobi zbog grijanja, pripreme vode, kuhanja i klimatizacije, što je znatno manje nego 921 kilogram u 2010. Najviše emisija imaju Luksemburg (1 257 kg), Belgija (1 104 kg) i Irska (1 007 kg), dok su najmanje emisije zabilježene u Švedskoj (29 kg), Malti (77 kg) i Finskoj (117 kg).
Cijene kuća u EU u 2025. bilježe daljnji rast. U prvom tromjesečju 2025. cijene kuća porasle su 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2024., a od 2010. do 2024. cijene kuća u EU porasle su 53 posto, dok su najamnine u istom razdoblju porasle 25 posto. U Hrvatskoj su cijene kuća u prvom tromjesečju 2025. porasle 13,1 posto u odnosu na 2024., što je među najvećim rastom u EU.
Grijete se na drva? Stručnjak otkrio da jedno najduže gori
Troškovi stanovanja, uključujući vodu, struju, plin i druga goriva, u 2024. u odnosu na prosjek EU-a najveći su u Irskoj (87 posto iznad), Danskoj (86 posto) i Luksemburgu (78 posto), dok su najniži u Bugarskoj (38 posto ispod), Hrvatskoj (44 posto ispod) i Poljskoj (49 posto ispod). Prosječno kućanstvo u EU-u troši 19 posto raspoloživog dohotka na stanovanje. U Grčkoj je taj udio 36 posto, u Danskoj 26 posto, u Švedskoj i Njemačkoj po 25 posto, a najmanji je na Cipru, gdje kućanstva troše 11 posto dohotka na stanovanje. Ljudi s dohotkom ispod 60 posto medijana troše u prosjeku 37 posto svog dohotka na stanovanje, dok oni s više od 60 posto medijana troše 16 posto.
U 2024. godini devet posto stanovnika EU živjelo je u kućanstvima s dugovanjima za hipoteku, najamninu ili režije. Najveći udjeli zabilježeni su u Grčkoj (43 posto), Bugarskoj (19 posto) i Rumunjskoj (15 posto), a najmanji u Češkoj (3 posto), Nizozemskoj i Poljskoj (po 4 posto). U Hrvatskoj se udio stanovnika s dugovanjima značajno smanjio s 30 posto u 2010. na devet posto u 2024.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....