NI PEĆ, NI KLIMA...

Fantastična ideja: Zemlje na sjeveru Europe dosjetile se kako se besplatno grijati

Piše:

domidizajn

Objavljeno: 7. siječnja 2026. 10:39

/SHUTTERSTOCK

Otpadna energija iz servera preko mreža daljinskog grijanja postaje stabilan izvor topline za domove i ustanove

U nordijskim zemljama poput Finske i Švedske sve je više građana koji se polako privikavaju na ideju da su im podatkovni centri prvi susjedi. Iako se takva postrojenja tradicionalno doživljavaju kao veliki potrošači energije, sve češće se na njih gleda i kao na potencijalni dio rješenja energetske tranzicije. Naime, kako piše Bloomberg, podatkovni centri u nizu zemalja s hladnijom klimom višak topline nastale radom servera sve češće preusmjeravaju kroz podzemne cjevovode kako bi se grijali obližnji stanovi i zgrade.

Dok se većina Europe i dalje muči s visokim cijenama energenata i dekarbonizacijom sustava grijanja, Finska je otišla nekoliko koraka dalje. U toj nordijskoj zemlji otpadna toplina iz podatkovnih centara, uključujući one smještene duboko pod zemljom – u bivšim vojnim skloništima i napuštenim rudnicima, već se koristi za grijanje desetaka tisuća domova. Riječ je o jednom od najrazvijenijih primjera kružne energetike na svijetu, u kojem se digitalna infrastruktura pretvara u stabilan izvor topline za gradove.

Podatkovni centri, koji rade 24 sata dnevno i troše ogromne količine električne energije, proizvode i velike količine topline. U većini zemalja ta se toplina rasipa u atmosferu uz dodatne troškove hlađenja. No zašto rasipati energiju koja se može iskoristiti?

Od problema do rješenja

Odgovor se krije u kombinaciji geografije, infrastrukture i dugogodišnje tradicije daljinskog grijanja. Finski gradovi već desetljećima koriste centralizirane mreže koje toplu vodu distribuiraju do stambenih zgrada, bolnica i javnih ustanova. Upravo su te mreže omogućile relativno jednostavno uključivanje novih izvora topline – uključujući podatkovne centre.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Evolving QC | Quantum Computing (@evolving.qc)

U Helsinkiju i Espoou, drugom najvećem finskom gradu, višak topline iz servera danas se hvata pomoću izmjenjivača topline i toplinskih pumpi te se, putem izoliranih cjevovoda, isporučuje u gradski sustav grijanja. Javna energetska kompanija Helen već godinama surađuje s operatorima podatkovnih centara, među kojima je i Equinix, kako bi se toplina iz digitalne infrastrukture pretvorila u pouzdan izvor energije za kućanstva.

Švedski model

U Švedskoj se već godinama razvija model u kojem se višak topline iz podatkovnih centara koristi za grijanje gradova, ponajprije u Stockholmu. Kroz inicijativu Stockholm Data Parks, grad i energetska tvrtka Stockholm Exergi povezali su podatkovne centre s postojećom mrežom daljinskog grijanja. Toplina nastala radom servera prikuplja se i preusmjerava u sustav koji opskrbljuje stambene i poslovne zgrade. Prema službenim podacima Stockholm Exergija, danas se deseci tisuća stanova u širem području Stockholma djelomično griju toplinom preuzetom iz otpadnih energetskih izvora, uključujući podatkovne centre. Više od 30 podatkovnih centara već je priključeno na tu mrežu.

Takav sustav omogućuje smanjenje potrošnje fosilnih goriva i emisija ugljikova dioksida, bez dodatnog opterećenja gradskog prostora. Stockholm ima jednu od najvećih mreža daljinskog grijanja u Europi, dugu oko 3000 kilometara, što je ključno za uspješnu integraciju novih izvora topline. Operatori podatkovnih centara višak topline mogu prodavati gradskom energetskom sustavu, čime se potiče ekonomska isplativost projekta. Iskorištavanje "digitalne topline" dio je šire strategije prema kojoj Stockholm želi postati grad bez fosilnih goriva do 2040. godine. Švedski model danas se često navodi kao jedan od najkonkretnijih primjera kako se digitalna infrastruktura može uklopiti u održive energetske sustave.

Tisuće domova grije se "digitalnom toplinom"

Rezultati su konkretni. Jedan veliki podatkovni centar u Espoou već sada osigurava toplinu za oko 40.000 kućanstava, dok se novi klaster Microsoftovih podatkovnih centara, koji se postupno priključuje na mrežu daljinskog grijanja, prema procjenama može koristiti za grijanje i do 100.000 domova. Prema navodima Bloomberga, riječ je o najvećem projektu povrata topline iz podatkovnih centara na svijetu.

U Hamini, na jugu zemlje, Googleov podatkovni centar planiran je tako da u budućnosti pokriva i do 80 posto potreba za grijanjem lokalne zajednice. Slični modeli razvijaju se i u drugim dijelovima zemlje, često u suradnji s velikim tehnološkim kompanijama koje višak topline prodaju energetskim poduzećima ili je, u nekim slučajevima, isporučuju lokalnoj zajednici po povlaštenim uvjetima.

Prema procjenama finskih energetskih tvrtki, ovakvi projekti godišnje smanjuju emisije ugljikova dioksida za stotine tisuća tona, jer zamjenjuju grijanje na plin, ugljen ili loživo ulje. U Helsinkiju se procjenjuje da bi reciklirana toplina iz podatkovnih centara u dogledno vrijeme mogla pokrivati oko 10 posto ukupne potrebe grada za grijanjem.