Recesija se u graditeljstvu protegnula već na četvrtu godinu, a konačni izlaz na domaćem tržištu teško se nazire. Barem ako je suditi prema većini statističkih pokazatelja za 2013. godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost obavljenih radova lani je iznosila 18,9 milijardi kuna. Od tog iznosa, 13,4 milijarde kuna odnosi se na vrijednost izvršenih radova ostvarenih s vlastitim radnicima, što je za 6,2 posto manje u odnosu na 2012. godinu. Po strukturi vrijednosti izvršenih radova, 38,1 posto vrijednosti radova odnosilo se na izgradnju zgrada, a 61,9 posto na ostale građevine. Prema vrstama građevina, prometna infrastruktura bila je zastupljena sa 41,9 posto, nestambene zgrade sa 27,1 posto, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi sa 16,8 posto, stambene zgrade sa 11 posto te složene konstrukcije u industriji sa 2,3 posto. Fizički obujam radova u 2013. manji je za 4,1 posto u usporedbi s obujmom u 2012.
Niže cijene stanova
Ukupna vrijednost novih narudžbi u 2013. godini iznosila je 13,6 milijardi kuna, što je manje za 8,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se 41,4 posto odnosilo na izgradnju zgrada, a 58,6 posto na ostale građevine. I broj izdanih odobrenja za građenje bio je manji u odnosu na 2012. godinu, i to za 19,7 posto. Izdano je 6687 odobrenja, a predviđena vrijednost radova (18,6 milijardi kuna) bila je manja za 12,2 posto nego godinu ranije. Prema vrstama građenja, otprilike 76 posto odobrenja izdano je za novogradnju (5080), a 24 posto za rekonstrukcije (1607). Nadalje, prema izdanim odobrenjima za građenje, u 2013. predviđeno je 20,5 posto manje stanova za građenje (7744) nego u 2012. godini (9742). Ukupni je broj završenih i nezavršenih stanova u 2013. bio za 20,3 posto manji nego u istom razdoblju 2012., dok je prosječna cijena prodanih stanova po kvadratu iznosila 10.426 kuna, što je za 9,9 posto manje u odnosu na cijelu 2012. godinu (11.570 kuna po kvadratu). Točan broj završenih zgrada i stanova u 2013. Državni zavod za statistiku objavit će početkom listopada.
Aktivne tvrtke
U priopćenju Hrvatske gospodarske komore, pozivajući se na više statističkih podataka, pak, ističu kako je broj pravnih osoba u graditeljstvu 31. prosinca 2013. iznosio 23.461, što je 7,5 posto manje u odnosu na isti datum 2012. godine (25.365), ali je zato bilo gotovo 8,7 posto više onih aktivnih (16.815 krajem 2013., a 15.496 krajem 2012. godine). U pogledu strukture po djelatnostima subjekata obrta i slobodnih zanimanja u graditeljstvu, broj istih je na kraju prosinca 2013. godine za 5,5 posto (8612) bio manji u odnosu na kraj prosinca 2012. godine (9119). Što se tiče ukupnog broja zaposlenih u graditeljstvu, usporedba broja na kraju 2013. (70.540) u odnosu na kraj 2012. (74.911) pokazuje pad od 5,8 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u graditeljstvu iznosila je 4643 kune i bila je nominalno viša za 0,7 posto, ali realno niža za 1,5 posto od istog razdoblja u 2012. godini.
Na razini iz 2002.
Razlozi ovakvoj situaciji poznati su javnosti, napominju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, te kao jedan od glavnih uzročnika navode usporavanje i manjak investicija u javnom i privatnom sektoru. Gledajući nekoliko godina unatrag, rezultati poslovanja pokazuje da se više od 30 posto gubitaka svih poslovnih subjekata u gospodarstvu odnosilo na subjekte iz graditeljstva: građevinski sektor zabilježio je pad vrijednosti radova od oko 36 posto, dok je ukupni broj radnika smanjen za otprilike 32 tisuće, odnosno oko 43 posto! Danas se većina graditeljskih tvrtki, čak i one najveće, nalazi u teškim problemima, s blokiranim računima ili u postupku predstečajne nagodbe, navodi se u priopćenju HGK i napominje kako je sektor graditeljstva sada na razini iz 2002./2003. godine.
– Nekoliko bitnih okolnosti utječe na razvoj i stanje sektora. To su nedostatak investicija, problem nenaplaćenih potraživanja, odlazak i/ili nova otpuštanja stručne radne snage. Osim toga, o graditeljstvu općenito ovisi i niz drugih djelatnosti. Potrebno je stvoriti uvjete za nove investicije privatnog i javnog sektora te prioritetno poticati izvoz graditeljstva. Paralelno s navedenim treba rješavati administrativne zapreke te provesti nužne gospodarske mjere na području poreza, liberalizacije poduzetništva i investicijskih ciklusa. Osnovni preduvjet za poboljšanja, osim uklanjanja barijera i stvaranja poduzetničke klime, jest ulaganje u projekte, primjerice, energetika, koji će koristiti geopolitički položaj Hrvatske – komentira direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Damir Percel.
Dugoočekivani rast
Iako svi spomenuti pokazatelji upućuju na nastavak negativnog trenda, najnovije podatke vezane za ovu godinu mogli bismo ocijeniti kao mogući početak oporavka građevinskog sektora. Naime, vrijednost novih narudžbi u prvom tromjesečju ove godine bila je veća za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U svibnju je izdano 522 odobrenja za građenje, što je više za čak 20 posto u odnosu na lanjski svibanj, dok je prema zadnjim dostupnim podacima iz Državnog zavoda za statistiku u lipnju izdano 499 odobrenja za građenje, što je više za 20,8 posto u odnosu na isti mjesec 2013. godine. Promatramo li cijelu godinu, ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u razdoblju od siječnja do lipnja u usporedbi s istim razdobljem 2013. veći je za 11,6 posto!
U prvih šest mjeseci ove godine predviđena ukupna vrijedost radova, prema izdanim odobrenjima za građenje, iznosi 10,4 milijardi, od čega se pet milijardi odnosi na zgrade (3,9 milijardi na novogradnju, a ostatak na rekonstrukcije). Usporedbe radi, predviđena vrijednost radova lani je za cijelu godinu iznosila 18,6 milijardi kuna. Također, valja spomenuti kako je prema izdanim odobrenjima predviđena gradnja 3857 stanova, što je više od polovice od predviđene gradnje stanova u cijeloj 2013. godini. Cijene prodanih stanova po kvadratu znat će se sredinom listopada.
Ostali bez posla
S druge strane, prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u građevinskom sektoru za srpanj govori kako je nastavljena negativna godišnja stopa rasta, čiji neprekinuti niz traje još od rujna 2009. godine. Tako je broj zaposlenih u građevinarstvu s više od 102.000, koliko je iznosio u rujnu 2009. godine, smanjen na 68.847, od čega su 8392 žene.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
