U vrijeme kad je vrlo teško pronaći zdravu, domaću namirnicu, na visokoj su cijeni povrće, meso ili dobra kobasa sa sela, od bake i djeda. Vremena su se promijenila, situacija nije kao nekada kada ste bez straha mogli otići na tržnicu i s punim povjerenjem od kumice kupiti namirnicu za koju ste bez pitanja znali da je sigurno domaći proizvod.
Ako niste dobro informirani, često ćete se naći u situaciji da će vam pod domaće prodati namirnicu iz inozemstva. Mnogo je preprodavača koji svoje namirnice nabavljaju na veletržnicama. – Kupite odličan krumpir iz Egipta, sočnu i slatku lubenicu iz Grčke – često čujemo na mjestu gdje bismo radije čuli – domaći krumpir iz Kaštela i mandarina iz Opuzena.
Upravo zato kada vam baka, teta ili strina ponude nešto domaće, više nećete, kao nekada, reći “nemoj se mučiti, kupit ću na tržnici”, nego ćete objeručke prihvatiti ponuđeno. Možda će to biti jabuka u kojoj ćete pronaći crva kojemu ćete se čak i radovati jer ćete znati da nije ni sa čim prskana i da je rasla na našem podneblju.
Namirnice koje ne biste trebali čuvati u hladnjaku su luk, krumpir, rajčica…
Iako je kobase, pršut, pancetu, povrće i ostalo lakše čuvati i skladištiti na selu, vrijeme zimnica je počelo. Suhomesnati proizvodi već se neko vrijeme suše i uskoro će, ako već i nisu, onim sretnicima koji imaju svoje proizvođače stići na kućne adrese. No, postavlja se pitanje: kako namirnice čuvati u gradu kada živite u stambenoj zgradi? Koje su predrasude, koja su pravila, gdje sve i kako u kućanstvu možemo spremiti hranu?
Prvi je izbor hladnjak. Nadalje, tu su smočnica, lođa, balkon, zajednički prostori u kojima imate ostavu… No, sve to ima svoje prednosti i mane. Lođa i balkon su izvrsni za čuvanje hrane tijekom prohladnih dana. Kada je vaš hladnjak već prepun i u njega više ništa ne može stati, tada bez problema možete napraviti policu na kojoj ćete držati krumpir, povrće, voće i suhomesnate proizvode.
Problem nastaje kada se temperature spuste ispod nule. Tada je moguće smrzavanje i propadanje namirnica. Zato je iznimno važno spremiti ih u stan, i to u najhladniju prostoriju.
Ipak, to nije jedini problem. – Iako mislite da je na vašem balkonu ili lođi hrana zaštićena jer teško da će je napasti glodavci, velik problem znaju predstavljati ptice. Naime, one vole jesti suhomesnate proizvode, zato savjetujemo da se mjesto gdje čuvate hranu zaštiti mrežom – kažu u tvrtki za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.
Kako uz kupnju stana uglavnom automatski kupujete u sklopu zajedničkih prostorija i ostavu, ona je također dobar odabir za čuvanje nekvarljivih namirnica. No, i tamo vrijede određena pravila. Primjerice, ako u kašeti imate krumpire, vrlo je važno da ih povremeno provjerite i potražite ima li pokvarenih jer ako ne izbacite jedan pokvareni, svakim danom bit će ih sve više. Što se suhomesnatih proizvoda tiče, važno je ne dopustiti da se presuše. Zimnica, kiseliš i džemovi, ako imaju konzervans, mogu se čuvati u smočnici ili ostavi, ali ako ga nemaju, obavezno moraju biti u hladnjaku.
– U zajedničkim prostorijama problem su glodavci, miševi i štakori. To je naprosto tako. Imaju pristup, lako uđu i nisu neuobičajena pojava. Oni također mogu nasrnuti na vašu hranu, zato se provodi dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Ipak, ako želite dodatno zaštititi hranu, postavite zamke s ljepilom – kažu u tvrtki za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.
No, gotovo uvijek je najbolji izbor hladnjak. Najbolje čuva hranu, a duboko smrzavanje sezonskih namirnica je više nego poželjno. Uvijek možete zamrznuti brokulu, mrkvu ili grašak. To pravilo ipak ne vrijedi za sve, pa neke namirnice nikad ne biste trebali držati u hladnjaku. Primjerice, luk, krumpir, češnjak i rajčicu.
Dodatne svjete o čuvanju hrane donosimo u galeriji.
