Prošlog je tjedna drugi put srušen natječaj za ravnatelja šibenskoga Kazališta. Dogodio se, naime, propust u natječajnoj proceduri. Ili, kako bi to u Uredu gradonačelnika složili:
"Naknadnim uvidom u dokumentaciju provedenog natječajnog postupka utvrđeno je da tekst Natječaja za imenovanje ravnatelja/ravnateljice Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku nije sadržavao obavijest kandidatima o pravu prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te druge prednosti kandidata po posebnim propisima."
Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, za mandatna imenovanja poput navedenog (u kojem su se za funkciju ravnatelja HNK-a borili Jakov Bilić, koji nije sin branitelja, i Oriana Kunčić, koja jest kći branitelja) u pravilu vrijedi pravo prednosti pri zapošljavanju, no princip se ne primjenjuje kao i kod klasičnog zapošljavanju u državnu službu, gdje se kandidati boduju.
Iako članak 101. Zakona o hrvatskim branitelja, među ostalim, kaže da su "tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa dati prednost ratnim veteranima i njihovoj djeci prema specifičnom redu", kod izbora ravnatelja na određeni mandat postoji i tzv. diskrecijska procjena programa, što znači da pravo prednosti ne znači automatski i imenovanje. Osim ako su kandidati jednako ocijenjeni i svi ispunjavaju uvjete natječaja. Ipak, u većini ovakvih slučajeva teško je dokazati da su kandidati "jednaki", jer odluka uključuje subjektivnu procjenu Kazališnog vijeća.
I prethodni natječaji - nezakoniti!
Zato je izjava predsjednice šibenskog Kazališnog vijeća, Anđele Fržop, kako "ne smatra da će to bitno utjecati na izbor ravnatelja, jer tu je u prvom planu ipak program i njegova izvedivost", zapravo prilično netočna, barem dok je ovakav Zakon o hrvatskim braniteljima na snazi.
Više je upitna njezina druga izjava o tome kako se pogreška u tekstu natječaja uopće potkrala.
– Naša pravna služba prepisala je natječajnu dokumentaciju iz proteklih godina, zato se ta greška potkrala – rekla nam je Fržop, nesvjesno otkrivajući da su i neki od prethodnih natječaja bili bez obavijesti o pravu prednosti zapošljavanja djece hrvatskih branitelja. Drugim riječima, bili su nezakoniti.
Ključna stavka u svemu ovome je, dakako, nezaposlenost kandidata koji je dijete branitelja, pa je teoretski Oriana Kunčić prednost nad Bilićem mogla steći da je uoči natječaja istupila iz radnog odnosa (zaposlena je kao glumica u šibenskom HNK-u).
Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ne poznaje nikakvu dobnu granicu za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju djece branitelja. Pravo je vezano uz status osobe i ispunjavanje zakonskih uvjeta, a ne uz godine života. To znači da osoba može imati 40, 50 ili više godina i još uvijek se pozvati na pravo prednosti ako pripada kategoriji predviđenoj zakonom i ispunjava ostale uvjete. U službenim uputama kao zapreke navode se određene okolnosti vezane uz prethodni prestanak radnog odnosa, ali ne i dob kandidata.
U praksi izraz „dijete branitelja” ne znači da svaka osoba kojoj je jedan roditelj bio hrvatski branitelj, niti sve takve osobe, ima ista prava. Kod natječaja za državne službe, škole, bolnice, kazališta, gradsku upravu i druge javne ustanove poslodavac prvo provjerava ispunjava li kandidat uvjete natječaja, je li se u prijavi izričito pozvao na pravo prednosti, pripada li jednoj od kategorija koje zakon navodi i ima li potrebnu dokumentaciju. Najčešće se pod „djecom branitelja” u javnosti misli na sve potomke branitelja, ali zakon razlikuje nekoliko skupina: djecu poginulih i nestalih branitelja, djecu dragovoljaca Domovinskog rata, te djecu branitelja s najmanje 100 dana u borbenom sektoru.
Za posljednje dvije skupine pravo prednosti nije automatsko. Zakon traži dodatne uvjete, primjerice da su roditelj ili dijete korisnici određenih naknada za nezaposlene ili zajamčene minimalne naknade. Vrlo je bitan detalj u svemu ovome da prednost vrijedi samo pod jednakim uvjetima. Ako kandidat bez braniteljskog statusa ostvari bolji rezultat prema kriterijima natječaja, pravo prednosti ne znači automatski da će biti preskočen.
Zbog formulacije „pod jednakim uvjetima” u praksi često nastaju sporovi. Neka tijela to tumače kao potpuno izjednačene kandidate, dok se u pojedinim natječajima vodi rasprava jesu li kandidati doista bili jednako rangirani. Zato postoje žalbeni i inspekcijski postupci ako kandidat smatra da mu pravo nije priznato. Na službenim stranicama pučke pravobraniteljice RH naglašava se da se pravo prednosti branitelja i članova njihovih obitelji pri zapošljavanju u praksi i dalje teško ostvaruje, između ostalog i jer branitelji i članovi njihovih obitelji nisu uvijek dovoljno informirani o svojim pravima i načinu njihova ostvarivanja.
O ovom članku Zakona o hrvatskim braniteljima, koji se odnosi na prava njihove djece, postoje različite perspektive. Kritičari tvrde da takav sustav može dovesti do situacija u kojima status kandidata ima važnu ulogu pri zapošljavanju u javnom sektoru, što smatraju problematičnim sa stajališta jednakih prilika. S druge strane, braniteljske udruge i Ministarstvo branitelja brane pravo prednosti kao oblik društvenog priznanja za posljedice Domovinskog rata i žrtvu branitelja te njihovih obitelji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....