Plijesan u kupaonici jedan je od onih problema koji se često vraćaju upravo onda kada pomislimo da smo ga se napokon riješili. Najčešće se pojavljuje na fugama između pločica, oko tuša i na mjestima na kojima se dugo zadržava vlaga. I dok mnogi odmah posežu za jakim sredstvima na bazi klora, postoji još jedna mogućnost koju možda već imate u kupaonskom ormariću, a to je 3-postotni vodikov peroksid. Riječ je o lako dostupnom i relativno jeftinom sredstvu koje se može pronaći u našim ljekarnama, a stručnjaci za čišćenje s kojima je razgovarao američki portal The Spruce navode ga kao učinkovitu pomoć kod uklanjanja manjih nakupina plijesni s kupaonskih fuga.
Zašto vodikov peroksid djeluje na plijesan?
Vodikov peroksid, odnosno H₂O₂, djeluje kao oksidans i ima antifungalna svojstva. Kada dođe u dodir s plijesni, počinje kemijska reakcija koju ćete lako prepoznati po sitnim mjehurićima na površini. Stručnjakinja za čišćenje Veronica Smith iz tvrtke Milton Maids objašnjava da vodikov peroksid reagira s enzimima u stanicama plijesni, pri čemu nastaje kisik. Upravo su mjehurići koje vidimo rezultat te reakcije, koja narušava strukturu stanica plijesni.
Stručnjak za čišćenje Jon Riding iz Evergreen Cleaning Company dodaje da 3-postotni vodikov peroksid može razgraditi plijesan bez ostavljanja snažnih kemijskih ostataka na tretiranoj površini. Upravo zato može biti zanimljiva alternativa onima koji u kupaonici ne žele odmah koristiti sredstva intenzivnog mirisa.
Kako ga koristiti na fugama?
Za tretiranje manjih površina zahvaćenih plijesni koristi se obični 3-postotni vodikov peroksid. Prije čišćenja dobro prozračite kupaonicu – otvorite prozor ako ga imate, ostavite vrata otvorena ili uključite ventilaciju. Obavezno stavite zaštitne rukavice i pazite da vam sredstvo ne dođe u oči. Peroksid se nanosi na zahvaćeno područje, a zatim mu treba dati vremena da djeluje. Ako je još aktivan, nakon kontakta s plijesni trebali bi se pojaviti sitni mjehurići. Površina se potom očisti i dobro osuši. Za tvrdokornije naslage na fugama The Spruce u drugim svojim vodičima preporučuje i pastu od sode bikarbone i 3-postotnog vodikova peroksida. Nanosi se na problematično mjesto, ostavlja da djeluje, a zatim se fuga nježno očisti četkicom s mekanim vlaknima, ispere i dobro osuši. Važno je ne koristiti pretjerano agresivne četke i metode čišćenja jer se oštećivanjem fuga može otvoriti put vodi iza pločica – čime problem s vlagom može postati još veći.
Jedan detalj otkriva je li peroksid još uvijek dobar
Ako ste pronašli bočicu vodikova peroksida koja već dugo stoji u ormariću, prije čišćenja vrijedi provjeriti koliko je stara. Vodikov peroksid vrlo je osjetljiv na svjetlost, zbog čega se i prodaje u tamnim bočicama. Izlaganjem svjetlu postupno se razgrađuje i gubi učinkovitost. The Spruce navodi da nakon otvaranja bočice njegova učinkovitost s vremenom slabi te preporučuje potrošiti ga unutar otprilike šest mjeseci. Dobar pokazatelj može biti upravo reakcija nakon nanošenja. Ako se na zahvaćenoj površini pojavljuju mjehurići, peroksid je još aktivan.
A što je s plijesni na obojenom zidu?
Kod malih površina zahvaćenih plijesni na obojenom zidu potreban je veći oprez. The Spruce navodi da se vodikov peroksid može nanijeti izravno na manje zahvaćeno mjesto, ostaviti približno deset minuta odnosno dok ne prestane stvaranje mjehurića, a zatim površinu obrisati vlažnom krpom i dobro osušiti. Ipak, prije toga svakako ga treba isprobati na malom, skrivenom dijelu zida. Vodikov peroksid ima svojstva izbjeljivanja pa može promijeniti nijansu ili završnu obradu nekih površina. Kod većih površina plijesni, zidova koji su trajno vlažni ili materijala u koje je plijesan prodrla dublje, samo čišćenje površine nije dovoljno.
Čišćenje je samo pola posla
Bez obzira na to koristite li vodikov peroksid ili neko drugo sredstvo, plijesan se vrlo vjerojatno može ponovno pojaviti ako ne riješite razlog zbog kojeg je nastala. U kupaonicama su glavni problem velika količina vlage i nedovoljna ventilacija. Nakon tuširanja prostor zato treba dobro prozračiti ili uključiti ventilaciju, ukloniti višak vode sa stakla i pločica te omogućiti da se mokre površine što prije osuše. Posebnu pozornost treba obratiti na fuge i silikonske spojeve jer se upravo ondje voda često najdulje zadržava. Ako se plijesan stalno vraća na isto mjesto, širi se na veću površinu ili se uz nju pojavljuju vlažne mrlje, ljuštenje boje ili drugi znakovi prodora vode, problem više nije samo pitanje čišćenja. Tada treba pronaći izvor vlage – bilo da je riječ o kondenzaciji, slaboj ventilaciji ili mogućem prodoru vode. Vodikov peroksid zato može biti vrlo praktičan saveznik za manje površine i redovito održavanje kupaonice, ali neće riješiti uzrok trajne vlage. Upravo je to razlika između čišćenja vidljive plijesni i dugoročnog rješavanja problema.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....