Kolika gnjavaža može biti kada se na nečijem balkonu nastane golubovi ili povremeno na njega dolaze, zna svatko tko je to prošao. Neke to dovodi do očaja pa se na razne načine pokušavaju riješiti ovih ptica.
Od toga da postave bliješteće trake ili objese CD-e, do umjetnih vrana i improvizirane zaštite mrežom. Ipak, zanimalo nas je kako to rješavaju profesionalci, pa smo u suradnji s tvrtkom Ad libitum našli jedan tipični zagrebački balkon koji su opsjedali golubovi te smo ga prepustili rukama njihovih djelatnika.
Radi se o nevelikom balkonu u širem središtu Zagreba koji se gotovo nije koristio zbog ovih ptica koje su ga redovito znale unerediti. Donosimo foto priču korak po korak kako su majstori Ad libituma riješili ovaj problem te prikaz balkona prije i poslije radova.
Za postavljanje mreže na vanjsku stranu balkona visine 3,5 i širine 2, 5 metara trebalo im je nešto manje od sat i pol. Naime, vrijeme radova ovisi o podlozi za bušenje, pa ako je podloga cigla ili armirani beton, sve ide brže. Ovdje je podloga bila porozna. No, prednost je bila to što je balkon ravan, bez zavoja i kuteva. Standardni, klasični mali balkon.
Vrijeme izvođenja radova ovisi o podlozi za bušenje, pa ako je podloga cigla ili armirani beton, radovi idu puno brže
- Ima zahtjevnijih balkona koji idu u kosinu, i to na novim zgradama, dok neki pak imaju postavljene klime na mjestu gdje bi bilo idealno da mreža prođe. Niz je sličnih situacija koje mogu donekle otežati posao. Odlučili smo se ovdje za mrežu s kvadratićima promjera 3x3 jer trebaju samo zaštitu od golubova, ne i od vrabaca, za što bi bila nužna sitnija mreža. Iste se mreže osim za zaštitu od golubova mogu postaviti na sličnim balkonima koji nemaju zid, nego rešetke i kao zaštita da mačka ne padne ili da djeca ne bacaju igračke - kaže Saša Ružić, sanitarni inženjer tvrtke Ad libitum.
Prvo su djelatnici postavili konstrukciju tako da su probušili rupe, postavili tiple i vijke te povukli sajlu koja se zateže žicama i španerima, a svi su ti ovjesni dijelovi od nehrđajućeg materijala.
POSTAVLJANJE
- U starom dijelu Zagreba, u centru, zna biti gora situacija jer su fasade loše i teško se buši. Imali smo nekoliko slučajeva kad smo odbili bušiti fasadu jer bi se vjerojatno veći dio nje odlomio i pao - komentira S. Ružić.
Nadalje, “majstori” su na balkonu izveli klamanje mreže. Visina praznog prostora na koji se postavlja mreža nije im predstavljala problem te su izgledali sigurno u svom poslu.
Kod većih balkona nakon postavljanja mreže slijedi mehaničko čišćenje balkona te dezinfekcija. No, ovdje to nije bilo nužno.
- Ponosni smo na kvalitetu mreže koju koristimo, ona se ne može se potrgati rukama i otporna je na vanjske uvjete i zapaljivost. Najbolja je kad je crne boje jer se iz daljine ne vidi te se dobije dojam da mreže nema, a izbliza najmanje smeta oku. Veličine rupa na mrežama su 2x2, 3x3 i 5x5. Ako mreža treba štititi od manjih ptica, obavezno je postaviti onu promjera 2x2 - objašnjava on. Tako je ubrzo bio završen posao postavljanja mreže. Balkon je još trebalo urediti da bude ugodan za boravak...
U situacijama kad bi se mreža trebala moći otpustiti, mogu se umjesto sajli postaviti kukice, da bi se mogla demontirati po potrebi. Mogući su i patentni zatvarači, pa su tako čitave silose u prehrambenoj industriji znali oblačiti u mrežu, a u njih se potom ulazi tako da ona na jednom mjestu ima patentni zatvarač.
LOKACIJE
Od zanimljivih primjera, mrežu su postavljali u tornjeve crkava, ali iznutra, jer su one često i spomenici kulture, zbog čega to nije moguće na pročelju. Halu od 2000 kvadrata u Jastrebarskom odjenuli su u mrežu u suradnji s alpinistima iz TNT obrta. Kompleksan posao bio im je bolnica u Karlovcu jer ima zgrade od tri kata i od devet katova te se mreža morala postaviti ukoso, uz alpiniste. Znali su oblačiti čitavu kuću u šiljke i mreže. No, njihov posao uključuje, kažu, i da je mreža što manje primjetna na pročelju.
- Bila je situacija u kojoj je jedna poslovna zgrada staklene fasade trebala zaštitu od golubova, a na njoj nije bilo rubova kuta na koji bi se zakačila mreža. Problem je i u tome što je izmet tih ptica kiseo i često uništava pročelja te ih je gotovo nemoguće u nekim situacijama očistiti dovoljno dobro da opet izgledaju kao nove. Tada se također čitava pročelja oblače u mrežu, to smo primjerice napravili u Zapoljskoj ulici na Poreznoj upravi, gdje smo od gore do dolje mrežu spuštali na površinu od 1000 kvadrata - priča Saša Ružić.
Kod većih balkona nakon postavljanja mreže slijede mehaničko čišćenje balkona te dezinfekcija. No, u našem slučaju to nije bilo potrebno
OPCIJE
U zadnje su vrijeme, dodaje on, sve veći problem mnogima i vrane te ih se sve više zove i zbog njih. Osim što postavljaju mreže, u otvore u kojima se okupljaju ptice stavljaju šiljke čije su iglice od inoxa, koje su, kako kaže S. Ružić, polikarbonatne s UV stabilizatorom, što sprečava oštećenje šiljka.
- Mnoge situacije imaju svoje specifičnosti i zato prvo napravimo procjenu radova. Naše cijene nisu visoke, to si svatko može priuštiti za svoj dom, ali su nešto ipak veće ako je u zaštitu balkona uključen rad s dizalicom ili alpinist zbog mjesta na koje je teško doći. Za radove dajemo garanciju - zaključuje S. Ružić.
Postavljanje mreže na vanjsku stranu
1. Postavljanje konstrukcije (bušenje rupa, postavljanje tipli i vijaka), uz to povlačenje sajle koja se zateže žicama i španerima
2. Klamanje i natezanje mreže
3. Postavljena mreža
4. Finalna slika
Više na: www.adlibitum.hr
Foto: Marko Todorov/Hanza Media
