Stanovnici metropole posljednjih godina migriraju na istok

Osim cijena koje su pale, dolaskom krize promijenilo se još nešto. Promatramo li Zagreb, teška gospodarska situacija direktno je ili indirektno utjecala i na migraciju stanovnika iz centra prema rubnim dijelovima grada, a ponekad i obrnuto. Naime, iako većina prije krize nije težila radikalnoj promjeni kvarta i jako se rijetko događalo da se neka osoba, koja je cijeli život živjela u centru ili zapadnom dijelu grada, doseli u istočni, u posljednje su vrijeme sve češći upravo takvi slučajevi preseljenja. Potvrđuje nam to i Ivana Vukoje iz agencije za posredovanje nekretninama Dom ekspert, koja kaže da se razlog tomu jednostavno može pronaći u cijenama nekretnina.

– Cijene padaju konstantno, čak i sada. Međutim, nisu svugdje pale jednako. U prvom udaru pada cijena najveće promjene dogodile su se u rubnim dijelovima Zagreba. Cijene nekretnina u centru Zagreba padale su vrlo sporo i upravo je na tim lokacijama bilo prostora za snižavanjem. Statistika kaže da su cijene zagrebačkih stanova među najpovoljnijima na istočnom dijelu grada, konkretnije u Sesvetama.

Previše je predrasuda o Dubravi. Naselje se do danas jako razvilo

Primijetili smo da je to dovoljan razlog da se upravo u Sesvete dosele ljudi iz centra Zagreba, kao i oni iz zapadnog dijela. Jedan dio kupaca procijenio je da im je bitniji komfor i veća kvadratura stana pa samim time i kvalitetniji život nego zadržavanje u centru grada gdje je cijena kvadrata skuplja – pojašnjava Ivana Vukoje i ističe kako Sesvete stanovnicima pružaju sve potrebno i ne ovise o Zagrebu.

– Sesvete funkcioniraju kao mali grad za sebe. Tu su svi sadržaji: vrtići, osnovne škole, dvije srednje škole, Općinski sud, gruntovnica, katastar, policijska postaja, porezna ispostava, dom zdravlja, pošta, Fina, tržnica… Dosta toga ljudi obavljaju u Sesvetama pa ne moraju ići u Zagreb. Primjerice, prijava prebivališta kao i izdavanje dokumenata obavlja se u policijskoj postaji Sesvete, a ne u gradu. Jedna od najboljih stvari definitivno je željeznička postaja.Vlakom možete stići do Glavnog kolodvora za 15 minuta, a kada se obnove tračnice, vjerojatno i brže. Vrlo je bitna dobra prometna povezanost.

U drugim europskim gradovima ljudi podzemnom željeznicom dolaze s jednog kraja grada na drugi u vrlo kratkom vremenu i njima je manje bitno u kojem kvartu žive. Bitnije im je da se u blizini nalazi stanica za metro. Ovdje se još uvijek kupci stanova opredjeljuju za kvart koji se nalazi u blizini njihova posla. To bi ipak trebalo biti u drugom planu jer teško se može očekivati da ćete cijeli život raditi na istome mjestu i u istoj tvrtki. Ali kod nas je tako – napominje.

Osim Sesveta, ljudi razmišljaju o Sesvetskom Kraljevcu i Jelkovcu

Ipak, dodaje da cijena nije uvijek najvažniji kriterij, ali je jedan od bitnijih faktora koji utječe na migraciju. – Iz razgovora s našim klijentima zaključila sam da je među kupcima najveći broj onih koji se ne žele preseliti iz svojeg kvarta u neki drugi. Nedavno sam razgovarala s gospođom koja živi na Borongaju, a radi na Rebru.

Budući da im je potrebna veća kvadratura, planiraju kupiti kuću. Njoj je veliki problem doći u Sesvete jer cijeli svoj život živi na Borongaju. S jedne strane jako su joj privlačne kuće u Sesvetama jer bi joj omogućile veći komfor uz povoljnu cijenu, ali s druge strane Sesvete su joj predaleko od centra Zagreba. Ipak se tijekom života stvaraju navike koje ljudi teško odbacuju. Ne znamo što će prevagnuti – kaže.

Osim Sesveta, ljudi razmišljaju o Sesvetskom Kraljevcu, Jelkovcu i Dubravi. A da cijena nije jedini razlog za kupnju stana u tim kvartovima, govori još nekoliko primjera, navodi Ivana Vukoje. Prvi je o kupcima koji su na Jarunu imali veliki stan. Režije za taj stan bile su vrlo visoke za dvoje umirovljenika pa su odlučili prodati taj stan i kupiti manji. S obzirom na to da imaju vikendicu u Svetom Ivanu Zelini, odgovarao im je istočni dio Zagreba pa su kupili novosagrađeni dvosobni stan u Sesvetskom Kraljevcu.

Drugi primjer je o bračnom paru koji se doselio u Sesvete iz Malešnice zato što njihova rodbina živi u Sesvetama pa su htjeli biti blizu njih. – I u jednom i u drugom navedenom slučaju niska cijena je bila samo dodatni razlog da se odluče na preseljenje u Sesvete – ističe Ivana Vukoje. S druge strane, opet se vraćamo cijeni kao glavnom kriteriju pri odabiru stana. Ako govorimo o Dubravi, koju mnogi izbjegavaju zbog čestih predrasuda, Lana Mihaljinac Knežević iz agencije Zagreb West ističe kako se to naselje jako razvilo u posljednjih 10 godina, naročito nakon uvođenja tramvajske linije i probijanja Branimirove, što je počelo privlačiti kupce.

– To pokazuje koliko je važna infrastruktura i javni prijevoz za razvoj grada. Dubrava uvijek ima određenu klijentelu, a najpopularniji dio je Donja Dubrava, jer je najbliža centru grada i vrlo je blizu Maksimira. U Dubravi i dalje postoji potencijal za razvoj, ali postoje dijelovi koji su preizgrađeni pa su cijene jako pale. Novih, većih projekata nema puno, uglavnom su na tržištu oni koji su nastajali prije 2008. godine pa se sad napokon rasprodaju. Onaj tko želi živjeti u Dubravi ima mogućnost kupiti stan s jednom od najnižih cijena u Zagrebu. Ponekad se za Dubravu odlučuju i neki kupci kojima ona nije bila prvi izbor, a to su oni kojima je glavni kriterij za kupnju stana cijena. U starogradnji nema puno realizacija zato što su cijene novogradnje jako pale pa je kupcima logičnije kupiti novi stan – zaključuje Lana Mihaljinac Knežević.

Stan u Sesvetama od 750 eura po m2

– Prije krize, točnije 2007. godine, cijene novosagrađenih stanova u Sesvetama kretale su se oko 1600 eura po kvadratu, a starogradnje oko 1250 eura – kaže Ivana Vukoje iz agencije Dom ekspert. Danas je cijena za novosagrađene stanove oko 1100 i 1250 eura po kvadratu, a za staru gradnju oko 750 i 800 eura. – To je veliki pad vrijednosti ako promatramo u postocima. Cijene još padaju, čak i sada – ističe. Usporedimo te cijene s prosječnim traženim cijenama stanova u centru Zagreba. Prema podacima portala Crozilla, one su u listopadu iznosile 1974 eura po kvadratu. Na istoku grada, pak, tražilo se 1555 eura po kvadratu. No, treba uzeti u obzir da je riječ o prosječnim traženim cijenama, dok su realizirane ipak nešto niže, što potvrđuju i podaci s terena Ivane Vukoje.