Božić nije najvažniji kršćanski blagdan, ali je zbog masovne histerije i globalne potrebe za prekomjerim šopingom i dokazivanjem obiteljskog zajedništva i bogatstva preko materijalnih stvari postao najkomercijaliziraniji blagdan. Svake godine osmišljavaju se novi božićni likovi i atrakcije kako bi bio još privlačniji, a potrošače se potiče na kupnju... svega! Od prigodne odjeće, blagdanskih modnih dodataka i rekvizita, preko najljepšeg drvca i blještavih ukrasa do namirnica.
Da, u teoriji svi želimo pozvati obitelj i prijatelje kojima ćemo pripremiti najsvečaniju gozbu s blagdanskim stolom krcatim hranom, od bakalara, odojka i sarme preko kolača do raznih (bez)alkoholnih i gaziranih pića, međutim, gomilanje hrane u blagdansko vrijeme često vodi do njezina kvarenja i - bacanja.
Možda su upravo nadolazeći blagdani idealno vrijeme da osvijestimo podatak koji kaže da svatko od nas u godinu dana u prosjeku baci čak 71 kilogram hrane! Nadalje, prema nekim podacima, glavni razlog za bacanje hrane u 43 posto slučaja je taj što se hrana pokvari. Dakle, stvaranjem prehrambenog otpada - vrlo često zbog nepravilnog skladištenja - bacamo i novac. Kako to spriječiti? Za početak, evo par praktičnih prijedloga.
Planiranje obroka
Redovito pregledavajte hladnjake, zamrzivače i ormariće kako biste znali s kojim namirnicama raspolažete, razmišljajte o tjedom planu i rasporedu kuhanja. U trgovine odlazite s popisom namirnica, uvijek provjerite rok trajanja te kupujte racionalno, bez stvaranja zaliha koje nisu potrebne.
Pravilno pohranjivanje namirnica
Pravilno skladištenje hrane može pomoći u održavanju hrane svježom i sigurnom za konzumaciju. Suhe namirnice, poput riže, tjestenine, brašna, hrane u konzervama i neotvorene staklenke, potrebno je držati na suhom i u dobro zatvorenim posudama kako bi se izbjeglo slučajno zagađenje. Lako kvarljive namirnice potrebno je pohraniti u hladnjak. Hrvatski zavod za javno zdravstvo svojedobno je objavio svoje smjernice o pravilnom pohranjivanju namirnica. Prema njima, svježe meso treba pohraniti na najnižoj polici kako bi st spriječilo kapanje njegovog soka po drugoj hrani, dok mliječne proizvode treba čuvati na hladnijoj polici. Također, preporuka je da se jaja izvade iz kartonske ambalaže jer ona izvana može biti zagađena.
"Pazite na temperaturu na kojoj čuvate hranu. Provjerite radi li hladnjak na optimalnoj temperaturi, osobito ako je pun namirnica ili ga često otvarate. Temperaturu hlađenja možete provjeriti tako da stavite termometar u najhladniji dio hladnjaka, uz stražnji zid blizu motora hladnjaka - temperatura ne smije biti viša od 4-5 °C. Nipošto ne stavljajte vruću hranu u hladnjak", navodi se na stranici HZJZ-a.
U smočnicama, dodaje se, temperatura ne bi smjela biti preko 25 °C, a u njima se ne bi smjelo držati sredstva za čišćenje i ostale kemikalije.
Iskoristite ostatke
Dio hrane koja bi se inače bacila može se ponovno iskoristiti ukoliko se pravilno skladišti. Određene namirnice, termički obrađene i ohlađene, mogu se čuvati u hladnjaku kraće vrijeme. Dio se može i zamrznuti. U svakom slučaju, kod pripreme sljedećeg obroka treba razmišljati o tim ostacima i biti kreativan u osmišljavanju novih recepata.
Osim toga, uvijek postoje susjedi koji si ne mogu priuštiti svečane gozbe, samo se treba raspitati i nekome uljepšati blagdane.
