Reportaža iz najpoznatijih uredskih građevina

Posljednji dan manifestacije organiziran je stručni obilazak nekoliko zagrebačkih poslovnih zgrada, koji je okupio sve zainteresirane, a novac od kotizacije namijenjen poplavljenim područjima. Obilazak počinjemo u Vukovarskoj, u poslovnom kompleksu Eurotower – Erste banka autora Marijana Hržića i studija ABWD, kroz koji nas provodi Teo Budanko, predsjednik Društva arhitekata Zagreb. To je najviša uredska zgrada u Hrvatskoj, visoka je 97 metara, a pozicija tornja – viši toranj u drugom planu i niži u Vukovarskoj – nadovezuje se na koncepciju Vukovarske kakvu je osmislio arhitekt i urbanist Vlado Antolić. Naizgled nasumični raster pročelja ustvari je vrlo promišljen i omogućava fleksibilnu razdiobu uredskog prostora, odnosno postav pregradnih zidova, što je jedna od najvažnijih odlika ovog objekta.

Prirodno svjetlo

– Zgrada je projektirana kao najamna poslovna zgrada, no u njoj je sjedište Erste banke pa se dogodilo to da kohezivni prostori zapravo ne postoje i jako je teško ostvariti komunikaciju na razini kompanije – objašnjava Budanko i dodaje da je jedan od problema ove zgrade i taj što ima previše međuprostora koji se ne mogu koristiti kao uredski jer su predaleko od prozora pa nemaju dovoljno prirodnog svjetla. Drugi je problem bio tzv. space management, odnosno razmještaj više od 700 zaposlenika po katovima i odjelima, koji je trajao čak godinu i pol dana. Naš vodič u šali napominje i da je banka nakon crkve vjerojatno najkonzervativnija institucija koja postoji, čemu u prilog govori i strogi bankarski dress code, a jednako strogo djeluje i uređenje interijera. Na zidovima je nekoliko ulja na platnu Otona Glihe, kao i radovi mlađih umjetnika koje Erste banka svake godine otkupljuje na natječaju, a od pomalo sterilne koncepcije odskače tek jedan ured prepun osobnih detalja, umjetničkih predmeta i CD-a, od grupa Idoli i Velvet Underground do Black Keys.

Penthousei od 200 m2

Naša sljedeća destinacija bila je stambeno-poslovna zgrada Savska-Lomnička, kroz koju nas je proveo Dražen Plevko iz arhitektonskog studija Urbane tehnike. Smještena uz jednu od glavnih gradskih prometnica, ova se građevina sastoji od poslovnog i stambenog kompleksa koji su međusobno povezani četirima podzemnim etažama. – U natječajnom radu bilo je zamišljeno da u prizemlju i na prvom katu budu poslovni prostori, a sve drugo trebao je biti stambeni prostor, međutim predložili smo investitoru da promijeni natječaj i napravi dvije odvojene zgrade, jednu poslovnu i jednu stambenu – priča Plevko. U poslovnu zgradu, čiji su podrum i prvi kat još u fazi gradnje, u veljači se uselio Zagrebački sportski savez, dok se na minus jedan etaži gradi dvorana za stolni tenis. U stambenom objektu, nalaze se 23 stambene jedinice, a ideja je bila postići što više dvostrano orijentiranih stanova. S obzirom na blizinu studentskog doma i fakulteta, izgrađeno je nekoliko studentskih apartmana površine 34 kvadrata, penthousei imaju preko 200 četvornih metara, a površina bočnih stanova od 80 do 120 kvadrata.

Funkcionalno odvojeni

Posljednja zgrada koju smo obišli bio je Sky Office autora Ante Anina, posljednji dovršeni i površinom najveći poslovni toranj u Zagrebu. Nalazi se na zapadnom ulazu u grad u naselju Rudeš, a zgrada je prva ovakve vrste u Hrvatskoj, koja sustavom površinskog grijanja i hlađenja, ventilacije i kontrole vlažnosti štedi energiju i čuva okoliš. – Objekt je koncipiran tako da su dva tornja međusobno spojena od prizemlja do 15. kata, ali su funkcionalno potpuno odvojeni. – objašnjava Nikica Tabain, jedan od glavnih suradnika na projektu. Tornjevi se griju i hlade pomoću stropnih klima-panela kroz koje ide voda, a rekuperacija znači da se sav otpadni zrak iz ureda upuhuje u garaže koje se na taj način dodatno griju odnosno hlade. Pročelje je od posebnog, dvoslojnog stakla koje pruža zaštitu od sunca i ono se automatski uključuje ovisno o položaju sunca tijekom dana.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!