Sušenje rublja na radijatorima ili stalku postavljenom uz grijanje mnogima je uobičajena zimska navika. Kada su dani hladni i kišoviti, a sušilica troši previše električne energije, čini se kao najjednostavnije i najjeftinije rješenje. No znanstvenici upozoravaju da takva praksa može imati posljedice na kvalitetu zraka u domu, zdravlje ukućana, ali i račune za grijanje.
Istraživanje koje su proveli stručnjaci istraživačkog centra za arhitekturu i okoliš Mackintosh (MEARU) pri Umjetničkoj školi u Glasgowu, u suradnji sa sveučilištima Strathclyde i Glasgow Caledonian, pokazalo je da prosječna količina opranog rublja tijekom sušenja u zrak otpusti oko dvije litre vode. U prostorijama koje se nedovoljno prozračuju ta vlaga može činiti čak trećinu ukupne vlage u zraku, prenosi gsamediacentre.co.uk.
Problem je posebno izražen tijekom zime, kada prozore rjeđe otvaramo kako bismo zadržali toplinu. Vlaga se tada zadržava u zatvorenom prostoru, a na hladnijim površinama, poput vanjskih zidova i kutova prostorija, može doći do kondenzacije. Takvi uvjeti pogoduju razvoju plijesni i razmnožavanju grinja, koje mogu izazvati ili pogoršati alergijske i respiratorne tegobe, osobito kod osoba koje boluju od astme.
Iako se sušenje rublja uz radijator često smatra načinom uštede, ono može imati i suprotan učinak. Kako bi se odjeća brže osušila, mnogi pojačavaju grijanje, čime povećavaju potrošnju energije. Otvaranje prozora pomaže ukloniti višak vlage, ali tijekom hladnih dana istodobno uzrokuje gubitak topline koju zatim treba nadoknaditi.
Profesor Colin Porteous, jedan od autora istraživanja, upozorio je da sve više ljudi izbjegava korištenje električnih sušilica zbog njihove potrošnje energije, ne razmišljajući pritom o mogućim posljedicama sušenja odjeće u stambenom prostoru. Osim povećane potrebe za grijanjem, problem predstavlja i nakupljanje vlage koje može narušiti kvalitetu zraka.
Istraživači zato preporučuju sušenje rublja na otvorenom kad god vremenski uvjeti to dopuštaju. Čak i tijekom hladnijih dana odjeća se može sušiti vani, premda će postupak trajati dulje, osobito ako je zrak vlažan. Ako to nije moguće, bolji izbor može biti energetski učinkovita sušilica rublja, posebno model s toplinskom pumpom.
Za kućanstva koja nemaju sušilicu preporučuje se postavljanje stalka na mjesto s dovoljno prirodnog svjetla i topline, primjerice uz osunčani prozor ili na natkriveni balkon. Važno je pritom omogućiti izmjenu zraka kako se vlaga ne bi zadržavala u prostoriji. Rublje je poželjno dobro centrifugirati prije sušenja jer će tako sadržavati manje vode, a treba izbjegavati i njegovo izravno prekrivanje radijatora, što može ometati zagrijavanje prostorije.
Znanstvenici ističu da problem nije samo u navikama stanara nego i u načinu gradnje. U manjim, dobro izoliranim domovima s nedovoljnom ventilacijom vlaga se može lakše nakupljati, osobito kada se u njima svakodnevno kuha, tušira i suši rublje. Zbog toga predlažu da se pri projektiranju novih stanova predvide odgovarajući prostori za sušenje odjeće, poput natkrivenih balkona, zajedničkih sušionica ili zasebnih prostorija s grijanjem i ventilacijom.
U postojećim stanovima jedno od najvažnijih rješenja ostaje učinkovito prozračivanje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojavu kondenzacije na prozorima, vlažne kutove i neugodan miris ustajalosti, koji mogu upućivati na prekomjernu vlagu.
Iako je istraživanje provedeno u Škotskoj, njegovi su zaključci primjenjivi i na hrvatske domove, posebno tijekom jeseni i zime, kada se rublje često suši u dnevnim i spavaćim sobama. Sušenje odjeće u stanu samo po sebi ne mora biti problem, ali bez odgovarajućeg prozračivanja može stvoriti uvjete koji pogoduju plijesni i grinjama. Zato prije nego što sljedeći put postavite stalak pun mokrog rublja uz radijator, vrijedi razmisliti gdje će završiti sva ta vlaga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....