Iako prava sezona grijanja još nije počela, hladna jutra i večeri sve nas češće navode da upalimo radijatore. Među onima koji ne žele čekati da temperature dodatno padnu svakako su obitelji s malom djecom i starije osobe, kojima je održavanje ugodne temperature u domu posebno važno. No, prije nego što grijanje počne raditi svakodnevno, dobro je provjeriti je li sustav spreman za mjesece koji su pred nama.
Ravnateljstvo civilne zaštite upozorava da neispravni i neodržavani dimnjaci i plinska trošila mogu uzrokovati požar, eksploziju ili trovanje ugljikovim monoksidom. Zato se plinski uređaji za grijanje i pripremu tople vode trebaju redovito servisirati, a instalacije i zahvate na njima treba prepustiti ovlaštenim stručnjacima.
Gradska plinara Zagreb preporučuje servisiranje plinskih uređaja najmanje jednom godišnje. Ako je bojler spojen na dimnjak, potrebno je osigurati i redovitu kontrolu dimnjaka, najmanje jednom godišnje, koju obavlja ovlašteni dimnjačar. Ne treba čekati da se pojave problemi: slabije odvođenje dimnih plinova, neuobičajeni mirisi ili orošavanje površina u prostoriji mogu biti znak da je potreban stručni pregled.
Kod centralnog grijanja, ako se radijatori ne zagrijavaju ravnomjerno, ako se čuju neobični zvukovi i ako se ne postiže uobičajena temperatura, moguće je da sustav treba pregledati ili odzračiti. Kod radijatora na vodeni sustav odzračivanje može pomoći ako se u njima nakupio zrak, no način provjere i održavanja ovisi o vrsti instalacije. U zgradama s centralnim grijanjem najbolje je prvo kontaktirati predstavnika suvlasnika ili osobu zaduženu za održavanje, umjesto samostalno intervenirati u zajednički sustav.
Prije uključivanja grijanja dobro je pogledati i jesu li radijatori čisti i slobodni od prepreka. Zavjese, komode i drugi komadi namještaja koji ih zaklanjaju otežavaju širenje topline po prostoriji. HEP-Toplinarstvo upozorava i da sušenje rublja na radijatoru smanjuje njegov učinak.
Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!
Kod plinskih trošila ne treba zanemariti ni prozračivanje. Prostorije u kojima se koriste plinski uređaji moraju imati odgovarajuću ventilaciju, a njezine otvore ne treba zatvarati. Korisno je razmisliti i o detektoru ugljikova monoksida, koji može upozoriti na prisutnost tog plina, ali ne zamjenjuje redovito održavanje uređaja i dimnjaka. Njegovu ugradnju treba povjeriti stručnoj osobi.
Kako zagrijati dom, a ne povećati nepotrebno račune?
Kada je sustav provjeren i spreman za rad, sljedeće je pitanje na koliko stupnjeva podesiti grijanje. Mnogi prostorije zagrijavaju na 23 do 25 °C jer vjeruju da je to najbolji način da im zimi bude ugodno. No, takve temperature nisu nužne svima, a pretjerano grijanje može povećati potrošnju energije i pridonijeti suhoći kože ili otežati spavanje.
Neil McKenzie, stručnjak za sigurnost doma iz tvrtke Halton Stairlifts, za Express.co.uk upozorava da preporučena temperatura ovisi i o dobi ukućana. Bebe, djeca, odrasli i starije osobe nemaju jednake potrebe, pa nije nužno cijeli dom zagrijavati na istu temperaturu.
Stručnjak upozorava i na moguće posljedice pogrešnog odabira temperature. Dok previsoke vrijednosti na termostatu mogu nepotrebno povećati račune, pridonijeti suhoći kože i poremetiti san, preniska temperatura može biti ozbiljniji problem za starije osobe. Kod ljudi starijih od 70 godina promjene u cirkulaciji, kao i pojedini lijekovi koji utječu na regulaciju tjelesne temperature, mogu otežati podnošenje hladnoće. Stoga upozorava da hladan dom za osobe starije od 70 godina nije samo neudoban, nego može biti i opasan.
HEP-Toplinarstvo kao optimalnu temperaturu u grijanim prostorijama navodi oko 20 °C. Prema njihovim podacima, svaki dodatni stupanj može značiti približno šest posto veću potrošnju energije. To ne znači da svi trebaju jednako podesiti termostat, nego da se grijanje isplati prilagoditi namjeni prostorije i potrebama ukućana.
Bebe trebaju posebnu pozornost
Kod najmlađih ukućana važno je paziti da prostorija ne bude prehladna. McKenzie navodi da temperatura u sobi u kojoj boravi beba tijekom zime ne bi trebala pasti ispod 16 °C, čak ni noću, jer dojenčad još ne regulira tjelesnu temperaturu jednako učinkovito kao odrasli.
Pritom nije dobro oslanjati se samo na osjećaj topline odraslih. Temperatura se može provjeriti termometrom u prostoriji, a pri odabiru odjeće i posteljine treba voditi računa o dobi djeteta i uvjetima spavanja. Pregrijavanje također nije poželjno, pa sobu ne treba zagrijavati na visoke temperature samo zato da bi se izbjegao osjećaj hladnoće.
Djeci je danju dovoljno 18 do 20 °C
Za djecu koja su već dovoljno velika da se kreću, igraju i sama reguliraju odjeću potrebe su nešto drukčije. Prema McKenziejevim preporukama, u glavnim prostorijama u kojima djeca borave tijekom dana dovoljno je održavati temperaturu od 18 do 20 °C. Noću, ako spavaju pod odgovarajućim pokrivačem, temperatura može biti niža, otprilike od 16 do 18 °C.
Djeca se tijekom igre često više kreću i proizvode više tjelesne topline, pa im nije nužno osigurati jednako zagrijanu prostoriju kao nekome tko veći dio dana sjedi. Važno je, naravno, uzeti u obzir odjeću, aktivnost i individualne potrebe djeteta.
Odraslima može odgovarati i 18 °C
Odraslima mlađima od 50 godina, koji nemaju posebne zdravstvene potrebe, prema McKenzieju može odgovarati temperatura od oko 18 °C tijekom dana. U spavaćoj sobi može biti i hladnije, otprilike 15 do 16 °C, pod uvjetom da je posteljina primjerena i da se osoba osjeća ugodno.
Niža temperatura u spavaćoj sobi nekima pogoduje kvalitetnijem snu, no ne postoji jedna vrijednost koja odgovara svima. Ako je nekome hladno, ima zdravstvene poteškoće ili se zbog niske temperature ne može odmoriti, temperaturu treba prilagoditi vlastitim potrebama.
Starijim osobama može trebati više topline
Za osobe starije od 70 godina McKenzie preporučuje nešto višu temperaturu, između 20 i 23 °C tijekom dana. S godinama se mogu promijeniti cirkulacija i sposobnost reguliranja tjelesne temperature, pa starijim osobama često više odgovara topliji prostor.
To je posebno važno za one koji veći dio dana provode kod kuće ili imaju zdravstvene poteškoće zbog kojih teže podnose hladnoću. Ipak, temperaturu je najbolje prilagoditi osobi i prostoru, a ne automatski zagrijavati sve prostorije na najvišu preporučenu vrijednost.
Kratko prozračivanje i slobodni radijatori pomažu u uštedi
Bez obzira na dob ukućana, nekoliko navika može pomoći da se dom zagrije učinkovitije. HEP-Toplinarstvo preporučuje redovito, ali kratkotrajno prozračivanje, u pravilu ne dulje od deset minuta, umjesto da se temperatura u prostoriji regulira dugotrajnim držanjem otvorenih prozora. Tijekom provjetravanja grijanje je najbolje privremeno smanjiti ili isključiti, a nakon toga zatvoriti prozore kako se prostor ponovno ne bi nepotrebno hladio.
Radijatore ne treba zaklanjati namještajem i dugim zavjesama, a termostatske ventile valja koristiti prema uputama proizvođača i instalatera. Ako je moguće, temperaturu je korisno prilagoditi prostorijama: dnevni boravak u kojem se provodi najviše vremena ne mora se grijati jednako kao hodnik ili prostorija koja se rijetko koristi.
Preporučene temperature stručnjaka pritom treba shvatiti kao orijentir, a ne kao strogo pravilo za svako kućanstvo. Na stvarne potrebe utječu zdravstveno stanje, odjeća, aktivnost, kvaliteta izolacije i osobni osjećaj ugode. Cilj nije odreći se topline, nego prije početka prave zime osigurati da grijanje radi sigurno i da se energija troši razumno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....