Kvalitetan san jedan je od temelja zdravog života, a preporuka o osam sati noćnog odmora već se desetljećima smatra zlatnim pravilom. Ipak, mnogima je takav raspored teško održavati. Poslovne obveze, obiteljski život, večernja druženja ili još samo jedna epizoda omiljene serije često pomiču odlazak na spavanje, dok nas jutarnji alarm neumoljivo podsjeća da novi dan počinje, piše Real Simple.
Zato mnogi tijekom radnog tjedna spavaju manje nego što bi trebali, računajući da će izgubljene sate nadoknaditi vikendom. No stručnjaci upozoravaju da takva navika nije idealno rješenje. Naime, sve više istraživanja upućuje na to da bi redovitost spavanja mogla biti jednako važna, pa čak i važnija za određene dugoročne zdravstvene ishode od samog broja prospavanih sati.
Zašto tijelo voli rutinu?
Naše tijelo funkcionira prema unutarnjem biološkom satu, poznatom kao cirkadijalni ritam. On regulira brojne procese, od osjećaja budnosti i pospanosti do lučenja hormona, metabolizma i obnove stanica.
Kada svake večeri odlazimo na spavanje u različito vrijeme, a ujutro se budimo bez ustaljenog rasporeda, taj se prirodni ritam može poremetiti.
Justin Hai, suosnivač i izvršni direktor tvrtke Rebalance Health te autor knjige STRESS NATION, objašnjava da naše tijelo najbolje funkcionira kada može predvidjeti vrijeme odmora i aktivnosti. Upravo zato nije presudno odlaziti na spavanje svake večeri u istu minutu, nego stvoriti približno jednak ritam kojeg se možemo dugoročno pridržavati.
Stručnjaci većini odraslih preporučuju između sedam i devet sati sna, ali uz što manje odstupanja u vremenu odlaska na spavanje i buđenja, čak i tijekom vikenda.
Može li spavanje vikendom nadoknaditi neprospavane noći?
Mnogima je subotnje jutro bez alarma jedan od najdražih malih luksuza. I premda dulje spavanje nakon napornog tjedna može pomoći da se osjećamo odmornije, ono ne može nužno poništiti sve posljedice neredovitog rasporeda.
Velike razlike između vremena spavanja tijekom radnog tjedna i vikenda mogu izazvati takozvani društveni jet lag, stanje u kojem naš svakodnevni raspored nije usklađen s unutarnjim biološkim satom.
Takva neusklađenost povezuje se s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i metaboličkih problema, uključujući poteškoće s regulacijom krvnog tlaka i šećera u krvi.
Istraživanja na koja se pozivaju stručnjaci također sugeriraju da redovitost spavanja može biti snažniji pokazatelj rizika od smrtnosti od samog trajanja sna. To, naravno, ne znači da je dovoljno spavati pet sati svake noći ako uvijek odlazimo u krevet u isto vrijeme. Količina, kvaliteta i redovitost sna međusobno se nadopunjuju.
Nije potrebna savršena rutina
Dobra je vijest da kvalitetniji san ne zahtijeva skupe uređaje, posebne dodatke prehrani ni komplicirane metode. Stručnjaci ističu da najveću razliku često čine jednostavne navike koje možemo uklopiti u svakodnevicu.
Jednako je važno i okruženje u kojem spavamo. Spavaća soba trebala bi biti prostor u kojem se možemo odmaknuti od dnevnih obveza i neprestane izloženosti informacijama. Ugodna atmosfera i osjećaj mira mogu olakšati večernje opuštanje, a time i pripremu za kvalitetan odmor.
Ipak, ni najbolje uređena spavaća soba ne može u potpunosti nadoknaditi posljedice kroničnog nedostatka sna ili stalnih promjena rasporeda. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost navika koje je moguće održavati dugoročno.
Stručnjaci naglašavaju da redovitost ne bi smjela postati još jedan izvor stresa. Ako jednu večer legnete znatno kasnije nego inače, važnije je osigurati dovoljno odmora nego se pod svaku cijenu probuditi u uobičajeno vrijeme.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....