Ljetna sezona u punom je tijeku i vrijeme je da povrće u vašem urbanom vrtnom kutku počastite bogatom dozom nutrijenata važnih za razvoj najboljeg uroda koji biljka može dati. Tijekom organskog vrtlarenja radi stvaranja zdravog i samodostatnog ekosustava vrtlar se pri prihranjivanju oslanja na prirodna gnojiva poput stajskoga gnoja, biljnih juha, humusa od kalifornijskih glista ili komposta. No, preduvjet da će biljka ujednačeno apsorbirati hranjive tvari je da se povrće uzgaja u kvalitetnoj i rastresitoj zemlji koja će omogućiti dobar razvoj korjenastog sustava. Srećom, mnoge jestive biljke vrlo su otporne pa će unatoč početničkim pogreškama jednostavno rasti i davati plodove (foto 1, 2).
Iako se u vrtnim centrima mogu nabaviti već pripremljene mješavine organskoga gnojiva u tekućem i krutom obliku, jedan dio tog blaga može se pribaviti i iz vlastite kuhinje. Kompostiramo li kuhinjski biootpad, nusproizvod tog procesa prirodne razgradnje organske materije bit će idealno gnojivo za povrće na balkonskoj gredici. No, prije nego što posegnemo za kuhinjskim namirnicama, upoznajmo se s elementima koji su najvažniji za reguliranje svih stadija u razvoju biljke. Dušik, fosfor i kalij, poznatiji po kratici NPK, od presudne su važnosti ako nam je namjera uzgojiti zdravo i lijepo povrće na balkonskoj gredici.
Oporavak nakon stresa
Dušik (N) odgovoran je za rast bujnih listova zbog čega pazimo da ga lisnato povrće poput špinata, blitve ili salate dobije u dovoljnim količinama. Stoga gredici, gdje se kontinuirano tijekom sezone uzgaja zelena salata, treba dohranjivati gnojivom koje sadrži veći postotak dušika poput: humusa kalifornijskih glista, komposta, riblje emulzije ili mljevene kave. Drugi važan element, kalij (K), omogućuje razvoj otpornih, snažnih biljaka koje su sposobne za brz oporavak nakon stresnih situacija.
To je primjerice jako važno za vrijeme ljetih vrućina kad se često događa da se zbog visokih temperatura koje se mogu popeti i iznad 40 stupnjeva tijekom dana isuši zemlja u balkonskim teglama. Kalij je također važan za proces fotosinteze i cirkulaciju hranjivih tvari u biljci. Vrtlarima poznat po stvaranju zdravog i snažnog korijenova sustava fosfor (F) je treći iz skupine primarnih hranjivih makronutrijenata koje biljke trebaju u razmjerno velikim količinama.
Kalcij u maloj količini
Kako prepoznati nedostatak elemenata iz skupine NPK (foto 3)? Ako biljke ne dobivaju dovoljno dušika, vidljivo zaostaju u rastu, a listovi koji bi trebali biti zeleni djeluju žuto ili blijedo. Nedostatak kalija može se prepoznati po tome što su biljke općenito slabašne, tanke i izrazito sklone bolestima. Biljke kojima nedostaje fosfor u pravilu sporo rastu te im je korijenov sustav izrazito nerazvijen i slab. Također u slučaju suše ili ako je tlo previše lužnato biljke neće moći dobro apsorbirati fosfor. No, za zdrav razvoj jestivih biljaka i obilje plodova važne su i sekundarne hranjive tvari odnosno mikronutrijenti koji su potrebni u malim količinima, poput kalcija, željeza, cinka, bora ili magnezija.
Dohrana iz kuhinjskog ormarića
Gotovo u svakom kućanstvu jaja su neizostavna namirnica u svakom hladnjaku, a upravo su ljuske od jajeta izvrstan izvor kalcija (Ca) za vaše povrće. Taj element presudan je za stanični rast, a nedostatak kalcija često se očituje kao vršna trulež, što je fiziološki poremećaj koji se javlja na plodovitom povrću. Ljuske od jajeta mogu se usitniti u mlincu za kavu ili se zdorbljene ljuske potope u vodu kojom se poslije zalijeva povrće (foto 4). Željezo (Fe) još jedan je izvor mikronutrijenata nužan za proizvodnju klorofila, a može se nadoknaditi iz vode u kojoj se kuhao špinat. Gorku sol (foto 5) koristit ćemo kod biljka koje pokazuju znakove zastoja u razvoju, a stariji listovi poprimaju žutu boju dok lisne žile ostaju tamnozelene boje, kao što je u slučaju nedostatka magnezija (Mg). Čak i soc od kave može poslužiti kao učinkovita dohrana za povrće i jeftin izvor dušika, ali i malih količina kalija I fosfora. No, kava je blago kisela tako da redovito zalijevanje jestivih biljaka treba ograničiti na one koje vole kiselo tlo, kao što su borovnice (foto 6 i 7).
Kopriva, bogat izvor dušika
Priprema i upotreba biljnoga gnojiva stara je iskušana metoda dohrane biljaka, čija izrada nije zahtjevna, pa čak i za početnike u vrtu. Biljke koje gnojimo tom fermentiranom tekućinom dobit će gnojivo koje će sadržavati puno više hranjivih elemenata nego ona kupovna.
Recept: Na 10 l kišnice dodaje se otprilike 1 kg grubo usitnjenog svježeg. Nakon dva do tri dana počet će fermentacija, zbog čega će se na površinu početi dizati pjenasti mjehurići. Ovisno o vremenu i temperaturi, gnojivo je nakon tri tjedna spremno za upotrebu (foto 9, 10 i 11).
Humusni čaj
Otopina humusa kalifornijskih glista i melase također je izvrsna nutritivna bomba za prihranjivanje povrća. Štoviše, za razliku od pripravka od koprive koji zaudara na sumpor, humusni čaj ima neutralniji miris pa se može držati u kućanstvu.
Recept: Dvije šalice dobro kompostiranog humusa kalifornijskih glista promiješati s dvije jušne žlice melase u posudi s kišnicom ili vodom koja je odstajala preko noći. Otopinu treba dobro promiješati i to više puta tijekom 24 sata da bi se stvorili povoljni uvjeti za razvoj mikroorganizama koji vole puno kisika. Tako pripremljenu otopinu jednostavno zalijemo po tlu oko korijena biljke, a ako se dobro profiltrira, može se koristiti i za folijarnu prihranu biljaka – prskanjem po lišću, biljka upija hranjiva kroz list (foto 12, 13, 14 i 15).
Dvostruka uloga mlijeka
Osim što će ojačati biljku, otopina mlijeka i vode vrlo je učinkovita u zaštiti plodovitog povrća, poput rajčica, od gljivičnih bolesti. Razrijeđenom mješavinom u omjeru 1:10 biljka se preventivno može prskati svaki drugi dan za vrijeme najhladnijeg dijela dana (foto 8).
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijlite!
