Ljetni serijal energetska obnova u zgradarstvu

Do prije dvije godine s derutne, neugledne fasade riječkog nebodera od 13 katova, izrađene od azbesta, otpadali su dijelovi žbuke, a zbog učestale kiše na zidovima u stanovima pojavile se se neugodne mrlje od vlage, plijesan i gljivice. No, dotrajalo pročelje višestambene zgrade s čak 91 stanom, sagrađene davne 1972. godine, napokon je osvanulo u novom, elegantnom ruhu, čije tri nijanse žute boje unose dašak vedrine u svoje okruženje. Obnova fasade sama po sebi možda i ne bi bila toliko zanimljiva da nije riječ o prvoj energetski obnovljenoj zgradi u Hrvatskoj, kojoj je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao kamate na kredit za obnovu pročelja. Naime, nakon što smo doznali sve detalje o provedbi energetskog pregleda i certifikata, koji nas upućuje na najslabije točke svake zgrade, a potom i na koji način provesti cijeli projekt obnove i kako dobiti subvencije, donosimo iskustva stanara koji su u suradnji s upraviteljima zgrada realizirali energetsku obnovu zgrade. Prvi smo primjer pronašli u Rijeci, gradu koji prednjači po energetskim obnovama zgrada u Hrvatskoj.

Od D do B

S Tomislavom Štimcem, predsjednikom udruge Upravitelj te direktorom tvrtke Rijeka Stan, koja se već 17 godina bavi upravljanjem zgrada, a trenutno u svom portfelju ima čak 600 zgrada sa 11.000 stanova, posjetili smo jednu od zgrada za koju je 2012. od Fonda za zaštitu okoliša ishođeno subvencioniranje kamata na kredite na obnovu pročelja u visini od oko 440.000 kuna (ukupno je ishođeno 1,790.000 kuna za četiri zgrade). Nekoliko godina prije energetske obnove suvlasnici zgrade iz sredstava zajedničke pričuve obnovili su dio dotrajalih krovova, dok je zgrada prema energetskom certifikatu pripadala energetskom razredu D. Danas je ona u energetskom razredu B. – Suvlasnici stanova odlučili su se na energetsku obnovu fasade jer je postojeća bila u vrlo derutnom stanju. Dotrajalost završnog sloja fasade omogućavala je prodor vode u stanove – prepričava Štimac i dodaje kako su na odluku suvlasnika pozitivno utjecali i rezultati termografskog snimanja zgrade, koje je također provedeno kako bi se otkrilo pravo stanje ovojnice zgrade: toplinske mostove, područja s povećanom vlagom i druge propuste fasade.

Ostvareni poticaji

Kako bi pokrenuli obnovu pročelja, suvlasnici su trebali osigurati 2,190.175 kuna, od čega je 513.046 kuna osigurano iz ušteđenih sredstava zajedničke pričuve, a iznos od 1,677.129 kuna suvlasnici su osigurali putem kredita u banci, uz rok otplate od 10 godina. Istovremeno su podignuli visinu pričuve na 5,50 kuna po četvornom metru. Da bi ostvarili pravo na kredit, 80 posto suvlasnika (računano po vlasničkim udjelima) moralo je pristupiti potpisu bankarskog ugovora te potpisati zadužnice kod javnog bilježnika kao jamstvo povrata kredita. Budući da je ta zgrada prošla na natječaju za subvencioniranje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, dobila je subvenciju kamata na kredit u iznosu od 432.582 kuna. – Prikupljanje opsežne dokumentacije, kako za ostvarivanje poticaja Fonda, tako i kredita u banci, zahtjevan je posao – otkriva nam predsjednik upravitelja. No, dodaje, još je veći izazov sama provedba obnove. – U Rijeci se posljednjih godina intenzivno obnavljaju zgrade, no kako ima puno pozitivnih, tako ima podosta i loših primjera obnova.

Organizacija i stručnost pojedinih izvođača su nezadovoljavajući, radovi se pokušavaju izvoditi za vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika, kao što su niska ili visoka temperatura, jak vjetar, kiša ili velika vlažnost, proizvođači građevinskih materijala pokušavaju prodavati materijale niže kvalitete, nadzorne službe redovno zanemaruju obaviti kontinuirani nadzor nad izvođenjem radova… Ovakav pristup organizaciji i izvođenju radova otežava poslove obnove – priča Štimac i dodaje kako je kvalitetna obnova nemoguća ako samo jedan od sudionika u procesu nesvjesno izvodi radove. Iz tog su razloga prilikom obnove nebodera uveli nadzor upravitelja te su svaki dan s djelatnicima bili na gradilištu i kontrolirali radove. Veliki problem prilikom energetske obnove pročelja na zgradi, ističe, predstavljala je stara jumpet fasada, koja sadrži azbest, nekada popularan, ali danas zabranjen materijal zbog opasnosti po zdravlje ljudi. Tako je bilo potrebno zaštititi stanare i građevinske radnike prilikom otucanja fasade. Tek nakon što je podloga bila spremna, na cijelu je zgradu prema smjernicama ETICS sustava, a sukladno tehničkim zahtjevima Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, postavljena izolacija od kamene vune, debljine 14 centimetara, nakon čega su uslijedili završni radovi.

Višestruke prednosti

Ubrzo nakon završetka radova stanari su osjetili prednosti života u toplinski izoliranoj zgradi. Prije svega, osjetili su i uštedu na režijama. Naime, obnova fasade pridonijela je uštedi od čak 53 posto potrošnje energije na godišnjoj razini. No, troškovi grijanja nisu u istom omjeru pali jer je u međuvremenu isporučitelj energije povećao cijene grijanja. – Osim nižih računa za grijanje, koji su djelomice i posljedica ugradnje razdjelnika, stanari su primijetili brojne pozitivne pomake: ugodniji boravak u stanovima, kako zimi, tako i ljeti, te značajno smanjenje vanjske buke. Prije obnove tijekom zimskih mjeseci stanari su se redovito budili u hladnim stanovima, što je bila posljedica velikih gubitaka topline zbog neizoliranih vanjskih zidova. Nakon postavljanja izolacije sobna je temperatura između 20 i 21 °C, što pridonosi ugodnijem življenju i manjim troškovima zagrijavanja – zaključuje Štimac.

Plaćali su pričuvu, iznajmili krov i sami financirali obnovu

Drugi primjer pozitivnih učinaka energetske obnove pronašli smo u Zagrebu, u Aleji Antuna Augustinčića 18, kojom upravlja zagrebačka tvrtka Monel. Za razliku od riječkog primjera u kojem je sudjelovao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zagrebački primjer je izniman jer je obnova izvedena u etapama, a u potpunosti su je financirali sami stanari! Naime, zahvaljujući povoljnom položaju, kao i visini zgrade, njezin je krov bio poželjna zona za postavljanje baznih stanica mobilnih operatera. Na prijedlog operatera suvlasnici su odlučili iznajmiti krov mobilnim operaterima za što redovito primaju novčanu naknadu koju štede za poboljšanja na zgradi. – Pronicljivost stanara u Aleji Antuna Augustinčića 18 je zadivljujuća. Sve etape obnove zgrade plaćene su isključivo iz pričuve te od naknade za iznajmljivanje krova mobilnim operaterima.

Do sada stanari nikada nisu koristili kredite banaka, a želja za novom obnovom sjeverne strane zgrade motivirala ih je da se jave na ovogodišnji natječaj Fonda za sufinanciranje obnove – kaže Dražen Pomper, direktor tvrtke Monel, i dodaje kako su stanari prije sedam godina prvi put obnovili fasadu na sjevernoj strani zgrade jer je u tim stanovima tijekom zime bilo hladno. Tada je dotrajali stiropor zamijenjen novim te su obnovljeni svi slojevi žbuke. Tri godine kasnije stanari su odlučili obnoviti fasadu i na južnoj strani zgrade, i to iz razloga jer je u tim stanovima tijekom ljeta bilo neizdrživo vruće. No, ovaj su put na postojeći stiropor debljine 5 centimetara dodali stiropor debljine 4 centimetra. Kada su suvlasnici stanova nakon određenog vremena uvidjeli prednosti deblje izolacije, sada ponovno žele obnoviti – sjevernu stranu! Ovaj put, na stiropor debljine 5 centimetara žele dodati stiropor debljine 8 centimetara.

Prijavili se na natječaj

– To je najnovija odluka suvlasnika pa smo zgradu prijavili na ovogodišnje natječaje Fonda. Do sada su prošli na natječajima za sufinanciranje energetskog pregleda i izrade certifikata, kao i izrade projektne dokumentacije, a ovih dana očekuju rezultate natječaja za sufinanciranje obnove – kaže Pomper. No, ključna stvar u ovoj priči je da suvlasnici stanova pri pokretanju svih dosadašnjih obnova nisu bili motivirani uštedama na računima, nego prije svega većim komforom. Naime, uštede na računima su za sada izostale, s obzirom na to da je njihov sustav grijanja povezan sa susjednim zgradama koje još slabo mare za energetsku učinkovitost.

– U trenutku kada uvedu novi način grijanja, o čemu oni već naravno razmišljaju, njihovi će računi zasigurno biti drastično niži. Trenutno ih ugodnost stanovanja koju osjećaju zahvaljujući toplinskoj izolaciji motivira za dodatnim poboljšanjima na zgradi – komentira Pomper i dodaje kako stanari zgrade u Augustinčićevoj 18 već planiraju nove zahvate. U skoro vrijeme planiraju postaviti i razdjelnike topline, obnoviti kotlovnicu te postaviti solarni sustav za pripremu potrošne tople vode na krov, oko kojeg već pregovaraju s tvrtkom HEP ESCO. – Njihov način razmi-šljanja i djelovanja mogao bi biti uzor mnogim stanarima višestambenih zgrada – zaključuje Pomper.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!