Čim stigne jesen, u vrtovima počinje ista priča. Lišće se skuplja na hrpe, njime se pune vreće i završava u biootpadu. No ako imate malo prostora u dvorištu, dio možete ostaviti da se prirodno razgrađuje. Nakon određenog vremena dobit ćete tamni i rahli materijal od razgrađenog lišća koji se koristi za poboljšavanje tla.

Za razliku od komposta, u materijal od razgrađenog lišća ne dodaju se ostaci hrane ni drugi organski otpad. Potrebno je samo lišće, vlaga i dovoljno vremena. Razgradnja je sporija, a važnu ulogu u procesu imaju gljive i drugi mikroorganizmi.

Royal Horticultural Society navodi da za dobro razgrađeno lišće najčešće treba dvije godine ili više. Ako se lišće prethodno usitni, proces može biti brži pa se materijal za neke namjene dobiva već nakon šest do 12 mjeseci.

Jesensko lišće ne mora završiti u vreći za otpad

/SHUTTERSTOCK

Zašto je korisno za tlo?

Razgrađeno lišće nije gnojivo, nego materijal koji poboljšava strukturu tla. Pomaže mu zadržavati vlagu i čini ga prozračnijim, zbog čega može biti korisno i na teškim glinenim i na pjeskovitim tlima.

Dobro razgrađeno lišće ima rahlu, mrvičastu strukturu i može se dodavati vrtnom tlu ili koristiti kao malč. Kao pokrov oko biljaka pomaže zadržavanju vlage, a može otežati i razvoj korova.

Izgledom podsjeća na tamnu šumsku zemlju, što nije slučajno. Sličan se proces prirodno odvija na šumskom tlu gdje se slojevi otpalog lišća postupno razgrađuju.

Razgrađeno lišće nije gnojivo, nego materijal koji poboljšava strukturu tla

/SHUTTERSTOCK

Kako ga napraviti?

Najjednostavnije je napraviti spremnik od žičane mreže u sjenovitom ili polusjenovitom dijelu vrta. Dovoljna su četiri kolca i mreža kojom ih povežete. Za manje količine može poslužiti i veća vreća s otvorima za zrak ili drugi prozračni spremnik.

Lišće treba povremeno provjeriti i, ako se potpuno osuši, navlažiti. Nema potrebe stalno ga prevrtati kao kompost.

Dobro ga je prije spremanja usitniti kosilicom ili drobilicom. Sitniji se komadi brže razgrađuju i zauzimaju manje prostora.

Koje lišće koristiti?

Hrastovo, bukovo i grabovo lišće vrlo su prikladni za izradu razgrađenog lišća. Deblje lišće, primjerice javora, platane ili kestena, razgrađuje se sporije pa ga je bolje usitniti.

Mogu se koristiti i iglice četinjača, ali njima obično treba dvije do tri godine da se razgrade.

Lišće koje je jako bolesno ili pokazuje znakove biljnih bolesti bolje je ne stavljati u vlastiti spremnik jer kućna razgradnja ne mora uništiti sve uzročnike.

Što s gotovim razgrađenim lišćem?

Nakon otprilike godinu dana može poslužiti kao malč, dok je starije i potpuno razgrađeno lišće prikladno za dodavanje vrtnom tlu.

Zato jesensko lišće ne mora završiti u vreći za otpad. Ako mu pronađete mjesto u vrtu, ono što biste inače bacili s vremenom možete pretvoriti u koristan materijal za tlo.