Idete na godišnji odmor? Dok vi mislite da ste sigurni, oni su dva koraka ispred vas

Žrtva tog čestog kaznenog djela može biti bilo tko, a priliku najčešće stvaraju upravo vlasnici stanova i kuća, pogotovo ako su nemarni, nepažljivi, površni... Poduzimanjem minimalnih mjera moguće je spriječiti ili barem smanjiti broj provala

Brojni građani ovo ljeto neće ići na odmor. No, ima i onih koji će u ljetne mjesece imati priliku otputovati na Jadran ili, pak, u vikendicu u Zagorje, Liku, Slavoniju... Prije svakog odlaska od kuće, a posebno ako je riječ o višetjednom izbivanju, potrebno je zaštititi dom od provale.

Shutterstock

STRAH

- Provale u domove i krađe iz domova česta su kaznena djela, a žrtva može biti bilo koji građanin. Krađa sa svojim svemogućim oblicima, osim motiva, leži u prilici koju stvara žrtva. Iz neznanja i ravnodušnosti propuštaju se potrebne mjere predostrožnosti. Pri svakoj provali neizbježne su posljedice za žrtvu. Nije riječ samo o pretrpljenoj šteti, nego je provala i psihičko opterećenje. Dom žrtve više nije siguran i to izaziva strah od budućnosti - kažu u policiji.

YIPENGGE/GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO

Naravno, najbolja je fizička i tehnička zaštita poput protuprovalnih vrata, pametnih sustava, videonadzora i alarma, no i s minimalnim mjerama samozaštite i razvijanjem samozaštitne kulture moglo bi se, ako ne spriječiti, onda znatno smanjiti broj kaznenih djela, čineći pritom nešto dobro za zajednički osjećaj sigurnosti.

- Nepoduzimanje najjednostavnijih samozaštitnih mjera poput zatvaranja vrata balkona, prozora i slično, jedan je od osnovnih čimbenika koji utječe na činjenje ili nečinjenje kažnjivih djela - kažu u policiji.
Također, jednako su važni i dobrosusjedski odnosi. Jer, ako ste vi dobar susjed, istu će ulogu odigrati i vaš susjed dok vi izbivate, a samim time će vaše naselje biti mirnije i sigurnije. Bit je susjedskog nadzora, dakle, u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima.

Još jedan razlog za poduzimanje preventivnih mjera je taj što se, prema podacima PUZ-a, riješi samo 20 posto provalnih krađa. Stoga u policiji apeliraju na pravovremenu dojavu koja će omogućiti ne samo hvatanje počinitelja i zaštitu imovine u tom trenutku, nego i sprečavanje nove provale.

FABIOBALBI/GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO

GDJE SU RAČUNI?

- Jer, ako nitko ne reagira i ako počinitelj ostane neotkriven, vrlo brzo će krenuti u novi pohod ohrabren indolencijom susjedstva - kažu u policiji i dodaju da se, čak i ako se pronađe počinitelj, određeni problemi javljaju tijekom kriminalističkog istraživanja, a riječ je o tome da većina građana ne čuva račune za tehničku robu, nego samo znaju da im je ukraden zlatni lančić s velikim karikama, mobitel ili TV, određene marke i boje, ne znajući serijski broj i slično.

- Dobro je sačuvati prateće papire uz tehničku robu i dragocjene predmete, možda ih i fotografirati, sve kako bi se kasnije iskoristili kao dokaz na mjerodavnom odvjetništvu, odnosno kako bi se ukradeni predmet vezao uz djelo, oštećenu osobu i počinitelja, na kraju i vratio - kažu.

Provale je najjednostavnije spriječiti provjeravanjem svojeg stambenog prostora. U policiji kažu da treba utvrditi njegove mane, odnosno kritična mjesta - kroz što se može ući, može se i izaći, samo treba otvoriti. Donosimo i ostala zlatna pravila policije, preventivne mjere i što činiti ako do provale i krađe - ipak dođe.

Shutterstock

16 ZLATNIH SAVJETA POLICIJE

1. Pri izlasku iz kuće ili stana provjerite jeste li zatvorili sve prozore i vrata, posebno podrumske, tavanske i balkonske prozore i vrata, sve što se može zatvoriti - treba i zatvoriti
2. U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata pa se osigurajte “špijunkom” kroz koju ćete moći promotriti posjetitelja, dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata. Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu ispravu i nazovite instituciju ili poduzeće koje navodno zastupa
3. Uz poznate načine tehničke zaštite (brave, špijunke, alarmi i slično), ipak uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Ulazna vrata držite zaključana i kad ste u stanu ili kući. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata koje ste možda ostavili otvorene “na kant”
4. Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i slično jer lopovi znaju da ondje treba tražiti.
5. Važna je i ispravnost, primjerice, rasvjetnih tijela u zgradi, brave na zajedničkim prostorijama. Adekvatno osvijetlite unutrašnjost, pa i vanjski dio, prilaz kući ili stanu putem senzorskih svjetiljki. Osvjetljenje je jedan od najvažnijih “zastrašivača”
6. Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka
7. Brinite o uređenju okoliša oko zgrade. Kontaktirajte odgovorne radi uređenja zelenila, jer zapuštenost okoliša pokazuje da se ne vodi briga
8. Ključ od stana ostavite osobi od povjerenja koja će biti u mogućnosti češće ga obići, čak i tijekom dana
9. Provalnici često proučavaju navike žrtve pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca... Imate li takve ukućane ili prijatelje, nazovite ih ili posjećujte, a djecu naučite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu vas, susjede, policiju...
10. Iskoristite blagdanske dane za čestitanje i razvijanje međusobnog povjerenja u smislu dobrosusjedskih odnosa, a to znači i dobrosusjedskog nadzora
11. Zateknete li nekog nepoznatog na stubištu, postavite mu pitanje koje sigurno ne želi čuti: “ Oprostite, koga tražite i kako vam mogu pomoći”
12. Kada radi “čuvanja” povremeno uđete u susjedov stan da ga provjetrite, pokažite se na prozoru i balkonu. Nije dovoljno samo ući, otvoriti prozore, upaliti svjetlo i nakon tri sata se vratiti kako biste sve zatvorili i ugasili
13. Za vrijeme izbivanja susjeda poželjno je prikupiti reklamne letke, račune, smeće
14. Pametno treba koristiti i društvene mreže za vrijeme putovanja, jer time dajete do znanja da niste doma
15. Policija računa na vaš poziv, nepotpuno i nepravovremeno izvješćivanje otežava kasnije policijske napore u hvatanju počinitelja. Prijavite svaku kriminalnu radnju, nazovite čim primijetite znak kriminalnog djelovanja
16. Budite uočljivi! Susjedstva gdje ljudi rade ili se igraju u svojim dvorištima, šeću psa, pridonose tome da se osjeća njihovo prisustvo, manje su atraktivna za bilo koju vrstu kriminala

Shutterstock

ŠTO AKO STE PRIMIJETILI DA VAM JE PROVALJENO?

• Ne ulazite u provaljeni prostor
• O događaju odmah obavijestite policiju na 192
• Zbog zaštite tragova, ništa ne dirajte i ne krećite se u prostoru u kojem je boravio počinitelj
• Nemojte provjeravati je li vam nešto ukradeno i je li “otkriveno skrovito mjesto”, kretanjem možete uništiti tragove
• Rekonstruirajte misaono što je možda maknuto, dodirivano i slično
• Razmisliti što nije poduzeto, odnosno što ste to propustili, čime se lopovu olakšao posao

Shutterstock

ŠTO AKO SE NAĐETE OČI U OČI S PROVALNIKOM?

• Ne dovodite se u opasnost. Budite prisebni, nastojte se smiriti, razmišljajte racionalno i procijeniti svoje mogućnosti
• Provalnik/nasilnik računa s vašim strahom i očekuje vaše pasivno ponašanje, nastojte skrenuti pozornost drugih ljudi na sebe, vrištite, zovite upomoć, jer to može počinitelja natjerati na bijeg
• Policiji će trebati svi podaci koje od vas može dobiti, jer vi ste ujedno često i jedini svjedok - očevidac događaja
• Uočite pojedinosti njegova izgleda, ponašanja, govora, boje glasa, opis alata/oružja koje koristi, zapamtite imena ili nadimke koje spominje
• Ako je maskiran, nastojte upamtiti pojedinosti s njegove odjeće ili otkrivenih dijelova tijela, obratite pozornost na to ima li rukavice ili ne, koje predmete dodiruje
• Ako se koristi automobilom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom, zapišite registracijske oznake, marku i boju vozila

Shutterstock

ZABLUDE I ISTINA

Provalnici ne ulaze noću, a stanari znaju biti za provale doma

Kažnjiva djela događaju se, kažu u policiji, u prijepodnevnim i ranim večernjim satima, a ne u noćnim satima kako bi mnogi očekivali. Provalnici najčešće ulaze lomljenjem cilindra brave, a uglavnom je riječ o bravama loše kvalitete. Također, tijekom provala sve je manje premetačina, a krade se ono što je nemarno ostavljeno “na dohvat ruke”, poput nakita, manje tehničke opreme, novca... A u PUZ-u kažu da je zabilježeno i nekoliko slučaja provala u kućanstva u trenucima dok su stanari bili u domu!