Dok se Hrvatska suočava s novim valovima ekstremnih vrućina, stanovnici Francuske posežu za neočekivanim, ali vrlo jednostavnim rješenjem koje posljednjih tjedana izaziva veliku pozornost. U trgovinama diljem zemlje gotovo je nemoguće pronaći ‘Blanc de Meudon‘, odnosno mljevenu kredu koja se tradicionalno koristi za izradu boja i čišćenje, a sada je postala jedan od najtraženijih proizvoda za rashlađivanje domova.
Razlog je jednostavan: kad se pomiješa s vodom i nanese na prozorska stakla, kreda stvara tanki mliječno-bijeli sloj koji propušta dovoljno dnevnog svjetla, ali istodobno odbija velik dio Sunčeve topline. Iako na prvi pogled djeluje kao još jedan internetski trik, iza ove metode stoji ozbiljna znanost.
Kako toplinski valovi zbog klimatskih promjena postaju sve češći i intenzivniji, osobito u gradovima, stručnjaci sve više istražuju jednostavna i energetski učinkovita rješenja za hlađenje zgrada, piše BBC. Bijele površine reflektiraju sunčevu svjetlost umjesto da je upijaju, zbog čega se koriste za hlađenje krovova i fasada. Istraživanja pokazuju da obični bijeli premazi mogu smanjiti temperaturu površina za najmanje 1,7 Celzijevih stupnjeva u odnosu na okolinu tijekom najtoplijeg dijela dana.
Posebno razvijene ultrabijele boje postižu još bolje rezultate. Znanstvenici sa Sveučilišta Purdue u američkoj saveznoj državi Indiani razvili su premaz koji reflektira čak 98,1 posto Sunčeve svjetlosti, dok obična bijela boja reflektira oko 85 posto. Osim refleksije svjetlosti, takvi premazi toplinu otpuštaju u atmosferu procesom poznatim kao radijacijsko hlađenje, zbog čega površina može biti hladnija od okolnog zraka.
Najljepši hrvatski domovi, bazeni iz snova i priče koje inspiriraju: Ljetni broj D&D-a je u prodaji!
Sličan učinak ima i obična kreda zahvaljujući svom glavnom sastojku:
- Kreda se uglavnom sastoji od kalcijeva karbonata. Apsorbira vrlo malo Sunčeve svjetlosti, uključujući vidljivi dio spektra, zbog čega izgleda bijelo. Osim toga, gotovo uopće ne upija ultraljubičasto ni infracrveno zračenje, što je čini izvrsnim materijalom za reflektiranje gotovo cjelokupne Sunčeve energije - objašnjava Xiangyu Li, istraživač iz Centra za istraživanje tehnologija hlađenja pri Sveučilištu Purdue.
Upravo zato znanstvenici danas koriste nanočestice kalcijeva karbonata pri razvoju nove generacije tzv. superhladnih premaza.
- Takve čestice široko se koriste u bojama za radijacijsko hlađenje, uključujući i našu superhladnu boju - kaže Jiashuo Wang, istraživač sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyju, koji sudjeluje u razvoju novih rashladnih premaza.
Francuzi su ovu ideju prihvatili brže nego što su trgovci očekivali. Prema pisanju tamošnjih medija, potražnja za mljevenom kredom toliko je porasla da su brojne trgovine ostale bez zaliha. Proizvod koji se dosad uglavnom koristio za izbjeljivanje izloga tijekom renovacija ili zasjenjivanje staklenika sada se masovno kupuje za premazivanje prozora stanova i kuća.
- Znali smo za tu ideju još tijekom prošlog toplinskog vala, ali smo zaboravili kupiti proizvod. Sad je prekasno, rasprodan je posvuda - rekao je kupac Philippe za francuski list Ouest-France.
Metodu su počele primjenjivati i pojedine škole kako bi barem djelomično snizile temperaturu u učionicama tijekom najtoplijih dana. Ipak, stručnjaci upozoravaju da premazivanje prozora nije čarobno rješenje za sve probleme.
- Ako su prozori obojeni u bijelo, unutarnja temperatura može se značajno smanjiti, čak i učinkovitije nego kad se boje zidovi - ističe Xiangyu Li.
S druge strane, francuske vlasti naglašavaju da je kvalitetna toplinska izolacija zgrada i dalje dugoročno najbolje rješenje.
Jedna od najvećih prednosti ovog trika jest njegova cijena. Za razliku od klima-uređaja, koji troše električnu energiju i dodatno zagrijavaju okoliš ispuštanjem toplog zraka, kreda gotovo da nema troškova korištenja. Energija se troši samo tijekom njezine proizvodnje, zbog čega je riječ o znatno održivijem načinu pasivnog hlađenja prostora.
Ovaj trend uklapa se u sve popularniji koncept takozvanih ‘cool roofova‘, odnosno bojanja krovova u bijelo ili premazivanja reflektirajućim slojevima. Takva praksa stoljećima je prisutna u mediteranskim zemljama poput Grčke, gdje bijele kuće nisu samo estetski simbol nego i učinkovit način zaštite od ljetnih vrućina. Istraživanja pokazuju da bi široka primjena reflektirajućih krovova tijekom toplinskih valova mogla sniziti prosječnu temperaturu velikih gradova za gotovo jedan Celzijev stupanj te spriječiti velik broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama.
Ako vam kreda nije pri ruci, znanstvenici su istražili i još jednu neobičnu alternativu. Istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva eksperimentalno su premazali prozore običnim jogurtom te utvrdili da je temperatura u prostorijama bila u prosjeku 0,6 Celzijevih stupnjeva niža, a tijekom vrlo toplih i sunčanih dana razlika je dosezala čak 3,5 stupnjeva. Iako ideja možda ne zvuči privlačno, istraživači navode da neugodan miris vrlo brzo nestaje nakon što se tanki sloj jogurta osuši.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....